SPORI, NEAMBICIOZNI I LOŠE PRIPREMLJENI

Hrvatska, zbog inertnosti, gubi dvije milijarde eura od EU?

Europska Unija pripremila je za Hrvatsku u prve dvije godine članstva 3,5 milijardi eura, hoćemo li to znati iskoristiti?
zagreb 130607strossmayerov trgzastave rh i eu na kisitijekom kratkog proljetnog pljuska zastave republike i hrvatske unije smocene kisom stvorile su zanimljivu kreaciju foto elvir tabakovic / CROPIX-zag-
 Elvir Tabaković / CROPIX

ZAGREB - Hrvatskoj će, kada postane članica EU, u prve dvije godine članstva, odnosno 2012. i 2013., na raspolaganju biti 3,5 milijardi eura iz europskih fondova . Predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora Vesna Pusić upozorava kako je zadnji trenutak da počnemo s pripremama za povlačenje tog novca.

Šef saborskog Odbora za europske integracije, SDP-ovac Neven Mimica, procjenjuje, pak, da uza sve napore koje ćemo uložiti, možemo biti sretni ako iz europskih fondova u prvoj godini članstva izvučemo polovicu rezerviranog novca, odnosno 650 milijuna eura.

Kohezijski fond: Rok je ova godina, a mi nismo ni počeli

EU je novac za Hrvatsku odvojio, a o nama ovisi hoćemo li ga dobiti

Prema nekim izvorima iz Vlade, procjene o iskoristivosti europskog novca još su manje opstimistične i govore kako ćemo od 3,5 milijardi u dvije godine uspjeti izvući samo 700 milijuna eura. Čak i u slučaju da uspijemo po svakoj godini izvući 650 milijuna eura, kako procjenjuje Mimica, to i dalje znači da ćemo izgubiti barem dvije milijarde eura iz EU.

Tko je odgovoran?

- S pripremama za povlačenje novca iz fondova EU kada postanemo članica u debeloj smo vremenskoj stisci. Osim toga da nismo osposobljeni za potpuno korištenje tog novca pokazuju i podaci o iskoristivosti pretpristupnih fondova. Tu itekako šepamo, pogotovo u SAPARD-u koji smo iskoristili tek 62 posto. Ako lani nismo uspjeli realizirati 150 milijuna eura koji su nam bili na raspolaganju, teško da ćemo 2012. moći povući deset puta više novca - objašnjava Mimica.

Na našu lošu iskoristivost europskog novca te nedovoljnu pripremljenost za nove fondove stalno nas upozoravaju i iz EU. Veleposlanik Europske Unije u Hrvatskoj Paul Vandoren nedavno je i javno priznao kako je neke članove Vlade upozorio da Hrvatska premalo koristi europske fondove.

- Kad postanete članica, kvantiteta fondova povećat će se i nužno je imati potrebnu infrastrukturu, što sada nije slučaj. Dobre projekte već sada treba početi pripremati jer ako do toga ne dođe, moglo bi se dogoditi da Hrvatska ne izvuče dovoljnu korist iz tih fondova - izjavio je nedavno Vandoren u jednom intervjuu.

Za pripremu najvećih projekata zadužena je Vlada, a manji su projekti u nadležnosti pojedinih ministarstava i javnih poduzeća.

Četiri ključna resora

SDP-ovac Daniel Mondekar, koji se bavi upravo europskim fondovima, otkiva kako je Vlada od Europske komisije prije mjesec dana dobila pismo upozorenja zbog loše iskorištenosti pojedinih fondova, prvenstveno SAPARD-a i IPARD-a.

Na to da se što hitnije moramo početi pripremati za situaciju kada će nam kao članici EU na raspolaganju biti 3,5 milijarde eura upozorava i Vesna Pusić, koja zagovara projekt 100 plus 100, odnosno sto ljudi za sto projekata.





- Trebamo selekcionirati grupu od stotinjak ljudi koji odlično znaju engleski i informatički su pismeni te ih poslati na polugodišnje intenzivno obrazovanje da bi iduće godine mogli raditi na poslovima pripreme projekata za povlačenje novca iz europskih fondova - objašnjava Pusić. O kvaliteti i pripremljenosti projekta ovisi koliko ćemo novca dobiti te stoga trebamo imati puno više projekata nego što ih možemo realizirati. Osim toga, važno je iskoristiti što više novca jer onaj koji ne potrošimo nepovratno je izgubljen.

- Važno je da počnemo dogovarati projekte i da ih imamo dovoljno u četiri ključna resora - promet, željeznica, energetika i zaštita okoliša - rekla je Pusić. Naglašava da paralelno s obrazovanjem kadra država mora osigurati novac u proračunu.

- Neke projekte moramo djelomično financirati, a neke u potpunosti pa će nam novac biti vraćen. A ako negdje moramo participirati sa 15 posto, taj novac moramo imati u proračunu - objašnjava Pusić. Mondekar ističe da već sada plaćamo danak nepripremljenosti.

- Za IPARD imamo 37 prijavljenih projekata u poljoprivredi. Radi se o dobrim projektima naših poljoprivrednika za čiju realizaciju moraju imati pola novca. No oni taj novca nemaju, a ne pomažu im ni država ni banke - dodaje Mondekar.

Mimica se slaže da nam nedostaje kvalitetnih kadrova koji će raditi projekte na držvanoj razini, ali i koji će biti podrška lokalnim agencijama za lokalne projekte.

Problem stručnjaka

Mondekar tvrdi kako neki dijelovi poput Istre, Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije u nekim segmentima imaju uhodan sustav za povlačenje novac iz europskih fondova. Problem će, smatra, biti zadržati sto ljudi koji će raditi projekte za državnu razinu.

- Kako ćete zadržati mladog obrazovanog čovjeka koji govori nekoliko stranih jezika i koji je je tri godine radio na tom poslu kada ste mu uzeli dodatak na titulu i smanjili plaću 25 posto. Svi oni odlaze u privatne konzultantske tvrtke - ističe Mondekar.





Vesna Pusić, šefica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU

- Trebamo selekcionirati grupu od stotinjak ljudi koji odlično znaju engleski i informatički su pismeni i poslati ih na školovanje kako bi 2011. mogli raditi na poslovima pripreme projekata za povlačenje novca iz EU.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. rujan 2024 23:11