Tijekom 2025. godine u Hrvatskoj je umrlo 17.528 ljudi više nego što se rodilo djece, što znači da se stanovništvo Hrvatske prirodnim putem u samo jednoj godini smanjilo za grad veličine Đakova ili Samobora. Međutim, budući da četvrtu godinu zaredom bilježimo značajno veći broj useljenika od broja onih koji su se iselili iz Hrvatske, ukupno stanovništvo države se - također četvrtu godinu zaredom - povećalo.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, sredinom 2025. u Hrvatskoj je živjelo ukupno 3,875 milijuna stanovnika, što je oko 20.000 više nego sredinom 2022. godine. Povećanje se prije svega odnosi na priljev mlađih muškaraca. Naime, prema objavljenim podacima, ukupan broj muškaraca u Hrvatskoj povećao se od 2022. do 2025. za 33.000, dok se istovremeno ukupan broj žena smanjio, i to za nešto više od 13.000. Dobna struktura pokazuje da se povećanje prije svega odnosi na muškarce u dobi od 25 do 44 godine. Njihov ukupni broj se povećao za gotovo 27.000, dok se broj žena u istoj dobnoj skupini - a riječ je o dobnoj skupini u kojoj se najveći broj žena odlučuje na majčinstvo - smanjio za nešto više od 8000.
Kad je riječ o prirodnom prirastu, na razini države lani je rođeno 32.479 djece, a preminulo je 50.007 ljudi. Iako je broj preminulih i dalje značajno veći od broja rođenih, u 2025. godini je broj rođenih, nakon četiri godine uzastopnog pada, bio veći nego godinu dana ranije. Konkretno, u Hrvatskoj je 2025. rođeno 410 djece više nego u 2024. Prema prvim neslužbenim podacima za 2026. godinu, takav se trend nastavio. U prvih se pet mjeseci 2026., prema privremenim podacima DZS-a, rodilo oko 650 djece više nego u istom periodu 2025.
Ovakve brojke ne pamte se desetljećima, stručnjaci: ‘Nažalost, još ništa od velikog preokreta‘
U samo šest od ukupno 128 hrvatskih gradova - Kaštelima, Makarskoj, Solinu, Imotskom, Metkoviću i Dugom Selu - u 2025. godini rođeno je više djece nego što je umrlo ljudi. Riječ je prije svega o gradovima u neposrednoj blizini velikih gradskih središta. U te se gradove mlade obitelji često doseljavaju zbog nižih troškova života nego, primjerice, u Splitu i Zagrebu, a koji im ostaju dovoljno blizu da u njima rade, školuju se te konzumiraju kulturne, sportske i druge benefite. Među općinama je situacija slična: najveći prirodni prirast bilježe općine poput Podstrane, Dugopolja i Viškova, također u neposrednoj blizini velikih gradova.
Na razini županija, ni u jednoj vitalni indeks nije pozitivan (najbolje stoje Grad Zagreb, Međimurska i Dubrovačko-neretvanska županija, u kojima se na svakih 100 preminulih ljudi rodilo oko 80 djece), a u četiri županije - Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Primorsko-goranskoj i Sisačko-moslavačkoj - broj umrlih više je nego dvostruko veći od broja rođenih. U Karlovačkoj županiji se, primjerice, tijekom 2025. rodilo 815 djece, a preminulo je čak 1740 ljudi.
Među gradovima, najniži vitalni indeks (broj rođenih na 100 umrlih) imaju dva grada u Primorsko-goranskoj županiji - Vrbovsko i Čabar - u kojima je broj rođenih peterostruko manji od broja preminulih. Od većih gradova najlošije stoji Rijeka, u kojoj je omjer rođenih i umrlih gotovo 1:3. Konkretno, u Rijeci je prošle godine rođeno 628 djece, a umrlo je 1596 ljudi.
Kad je riječ o brakovima i razvodima, u Hrvatskoj opada broj sklopljenih brakova, i to brže od pada broja okončanih razvoda. U 2025. se vjenčalo 17.270 parova, a rastalo ih se 5674. Na svaki razvod tako dolaze tri sklopljena braka, što je vrlo nizak omjer za Hrvatsku, ali i dalje jedan od najnižih u EU. Grad Pag jedini je grad u Hrvatskoj u kojem nije zabilježen ni jedan razvod, dok se istovremeno vjenčalo 13 parova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....