HRVATSKA UPOZORAVA SRBIJU: Nema u EU dok želite biti žandar regije, niste 'mini Haag'

Srbija se 2003. proglasila nadležnom za sva djela vezana za ratne zločine koja su se dogodila na području bivše Jugoslavije od 1. siječnja 1990. godine. Sporni zakon omogućio im je poziciju samoproglašenog regionalnog žandara te nadležnost i nad hrvatskim državljanima i nad zločinima koji su se u ratno vrijeme dogodili na hrvatskome prostoru, piše Slobodna Dalmacija.

Usprkos osporavanjima takva njihova prava i brojnim tvrdnjama kako Beograd nikad ne može biti “mini Haag“, temeljem ovoga zakona od srbijanskih su vlasti na graničnim prijelazima privođeni i hrvatski osumnjičenici (slučaj Purda), pred srbijanskim sudovima procesuirani hrvatski državljani ( Veljko Marić) ili su od hrvatskih institucija iz Beograda zahtijevani obavijesni razgovori s pojedinim građanima, poput iskaza bivše ravnateljice vukovarske bolnice Vesne Bosanac.

Nakon dugih godina trpljenja, rogoborenja ili pokušaja kooperacije, pa i osnivanja mješovitih međudržavnih skupina koje su analizirale imena sa srbijanskih optužnica, Hrvatska je u europskim institucijama odlučila povesti diplomatsku ofenzivu kojom bi se definitivno stalo na kraj srbijanskome pravnom kočoperenju. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić u četvrtak je na sastanku ministara pravosuđa zemalja članica Europske unije u Bruxellesu zahtijevao hitno ukidanje toga ekskluzivnoga prava države Srbije i suspenziju spornoga zakona.

- To je zakon za koji mi inzistiramo da se povuče i on će prije ili poslije biti povučen. Nadležnost za ratne zločine je univerzalna i ona ne može biti ograničena kako je napravljeno u ovome slučaju, jer nitko ne može imati ekskluzivno pravo suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije našim državljanima - kazao je tom prilikom Miljenić.

Naglasivši da o ovoj temi i on i ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić misle jednako, hrvatski ministar pravosuđa podvukao je kako je pitanje procesuiranja ratnih zločina civilizacijsko pitanje i pitanje jasnih i ujednačenih europskih pravnih standarda. Tema još nije službeno dospjela na ministarsku razinu EU-a, ali će Europska komisija, prema Miljenićevim riječima, sigurno odraditi svoj dio posla nakon što je jednom otvorena i nakon što je utvrđeno da se to pitanje mora rješavati.

Strogi kriteriji

Status kandidata za članstvo u Europskoj uniji Srbiji nalaže udovoljavanje strogim kriterijima za eventualni prijem. Područja reforma pravosuđa i osnovnih ljudskih prava te pitanje sigurnosti i prekogranične suradnje spadaju u poglavlja 23 i 24 koja čine alfu i omegu čitavog pregovaračkog procesa.

U odnosu na vrijeme hrvatskih pregovora, proces se za Srbiju i aktualne kandidate u međuvremenu i dodatno zakoplicirao: poglavlja 23 i 24 otvaraju se prva, a zatvaraju zadnja, uvedeni su novi mehanizmi praćenja napretka, a implementiran je i kolektivni mehanizam za zaustavljanje pregovora u svim ostalim područjima dođe li do zastoja u suradnji u ova dva suštinska poglavlja. Odluči li prkositi Europi u slučaju zakona o “mini Haagu“, sva je prilika da Srbiji neće ostati puno nade za ostvarenje željenoga statusa u Bruxellesu, piše Slobodna Dalmacija.