HRVATSKA PALA ISPOD ČETIRI MILIJUNA STANOVNIKA! U našoj se zemlji bilježe samo odjavljeni, a pravu istinu otkriva njemačka statistika

Ima li Hrvatska već danas manje od 4 milijuna stanovnika?

Gruba računica, bazirana na podacima o iseljeništvu hrvatskih građana koje objavljuju inozemni statistički zavodi te na njima utemeljenim pretpostavkama, sugerira da je odgovor vrlo vjerojatno - potvrdan.

Državni zavod za statistiku svake godine objavljuje procijenjeni broj stanovnika države, koji temelji na podacima o razlici u broju umrlih i broju rođenih te službenim podacima o broju odseljenih i doseljenih.

Prema toj procjeni, Hrvatska je sredinom prošle godine imala 4,125.700 stanovnika - oko 155.000 manje nego tijekom popisa stanovništva 2011. godine, koji je prebrojio 4,280.600 stanovnika.

Iako je pad stanovništva u samo šest godina i prema procjeni DZS-a dramatičan, brojke ukazuju da je on vrlo vjerojatno i dramatičniji.

Naime, dok su podaci DZS-a o broju rođenih i umrlih visokopouzdani, podatke o iseljeništvu, koji čine bitan dio izračuna DZS-a, treba uzeti s ozbiljnom rezervom. Kako redovito upozoravaju i u samom DZS-u, podatke o iseljeništvu naš statistički zavod dobiva od MUP-a, a oni se pak odnose samo na one iseljenike koji su uredno odjavili prebivalište u Hrvatskoj. A takvi su, prema procjenama, manjina.

Stoga treba pomno pratiti i podatke o tome koliko se stanovnika s hrvatskim državljanstvom prijavilo u neke druge države, o čemu pak podatke vode tamošnji statistički zavodi.

Prijava

Naime, da bi ostvarili bilo koje pravo u drugim državama - od prava na rad do bilo kojeg prava iz domene socijalne skrbi - osobe moraju biti legalno prijavljene u toj državi. S druge strane, u stvarnosti ne snose nikakve posljedice činjenicom da se nisu odjavili u Hrvatskoj - čak štoviše, zadržavaju određenu razinu prava.

Stoga se može očekivati da su podaci država u koje se osobe doseljavaju pouzdaniji pa ne treba čuditi što se podaci o iseljenima hrvatskog statističkog zavoda i podaci o useljenima iz stranih statističkih zavoda ozbiljno razilaze.

Primjerice, u 2016. godini - što je zadnja godina za koju posjedujemo službene podatke - iz Hrvatske se u Njemačku, prema DZS-u, iselilo 20.432 ljudi. S druge strane, iste ih je godine, sukladno podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku doselilo 57.155.

Slične su razlike zabilježene u svim proteklim godinama. U periodu od 2011. do kraja 2016., prema DZS-u, u Njemačku se iselilo ukupno 45.455 osoba. U istom razdoblju, prema podacima njemačkog statističkog zavoda, u Njemačku ih se uselilo 206.654!

Slično je i s Austrijom. Ukupni broj osoba s hrvatskim državljanstvom u Austriji od 2011. do kraja 2017. povećao se za 15.505 osoba: ovdje se ne radi o doseljenima, već o saldu doseljenih i odseljenih.

Doseljenih je, slijedom toga, moralo biti više, jer se sasvim sigurno netko s hrvatskim državljanstvom u tom periodu i odselio iz Austrije.

Ipak, prema službenim podacima DZS-a, u Austriju se u tom periodu ukupno odselilo 8909 osoba!

No i podacima austrijskih i njemačkih državnih zavoda treba pristupati s oprezom jer svi građani s hrvatskom putovnicom koji su se doselili u te države nisu nužno morali doći iz Hrvatske - sasvim sigurno dio njih stigao je iz Bosne i Hercegovine te Srbije.

Ipak, uzmemo li da je trećina, ili čak 40 posto, ukupnog broja hrvatskih državljana registriranih u Njemačkoj i Austriji zapravo stigla iz BiH ili neke druge države, gruba računica i dalje pokazuje da je današnji broj stanovnika Hrvatske već sada - manji od 4 milijuna.

Službeni saldo

Od početka 2011. do kraja ožujka 2018., prema podacima DZS-a, broj hrvatskih stanovnika prirodnim se putem smanjo za 95.847 osoba. Toliko je, naime, osoba više umrlo nego što ih se u promatranom periodu rodilo.

Razlika između broja doseljenih i odseljenih, također prema službenim podacima, u periodu od početka 2011. do kraja 2016. (za 2017. podaci još nisu obrađeni) iznosi negativnih 63.583 stanovnika.

Ako kao početnu poziciju uzmemo popisne podatke iz 2011. godine, odnosno 4,280.600 stanovnika, te od toga broja oduzmemo službeni saldo odseljenih i doseljenih od 2011. do 2016. te negativnu razliku između rođenih i umrlih od 2011. do travnja 2018. - što je ukupno 159.430 osoba - prema službenim podacima, Hrvatska bi sada imala oko 4,12 milijuna stanovnika, i to u slučaju da se prošle godine nije iselila niti jedna jedina osoba. Pretpostavimo li da će službeni podaci pokazati sličnu situaciju kao lani te da će, službeno, saldo između doseljenih i odseljenih biti negativnih 20.000, Hrvatska bi u ovom trenutku imala oko 4,1 milijun stanovnika.

Druge države

Korigiramo li pak samo one podatke DZS-a koji se tiču iseljeništva u Njemačku u razdoblju od 2011. do 2016. godine - Njemačka je svakako država u koju se iseljava najveći broj stanovnika Hrvatske - te pretpostavimo da je “istina negdje na sredini”, trebali bismo od sadašnjeg broja stanovnika oduzeti oko 100.000 osoba.

Naime, Hrvatska je zabilježila odlazak 45.455 osoba u Njemačku, a Njemačka je registrirala ulazak 206.654 osobe s hrvatskim državljanstvom. Razlika je 161.199 osoba. Uzmemo li da je 40 posto registriranih u Njemačkoj došlo iz neke druge države ili se odnosi na novouseljene koji su se vrlo brzo vratili (a u Hrvatskoj nisu registrirani jer se nikada nisu ni odjavili), dolazimo do grube brojke od oko 100.000 osoba.

Oduzmemo li taj broj od 4,1 milijun stanovnika, Hrvatska bi se danas nalazila negdje na 4 milijuna stanovnika. I to bez uzimanja u obzir podataka o iseljenicima registriranim u drugim državama osim Njemačke i bez korigiranja podataka o iseljenicima u Njemačku tijekom 2017. i početkom 2018.