VELIKI PROBLEM

Hrvatska ostaje bez kulena!? ‘Pa vidite da je odojak već skuplji od janjetine. I ne, nije razlog kuga...‘

Cijena kulena proizvođača s registriranih OPG-ova dosegla je 40 eura za kg, što taj specijalitet čini teško dostupnim
 Vlado Kos/CROPIX

Hoće li Hrvatska ostati bez dovoljno svinjetine za proizvodnju poznatog suhomesnatog specijaliteta, slavonskog ili baranjskog kulena? Na ovo gotovo retoričko pitanje kojim se prošlih dana zabavljaju neki mediji zbog pojave afričke kuge u Vukovarsko-srijemskoj županiji isti odgovor će vam dati stručnjaci, veterinari i svinjogojci.

Da, proizvođači kulena, pršuta, šunke, kobasica i slanine mogli bi ostati bez dovoljno domaće svinjetine iz jednostavnog razloga - jer nje nemaju već više od 10 godina.

Da, naša samodostatnost u proizvodnji svinjskog mesa lani je bila oko 60 posto. Komercijalno najprivlačnije proizvode za kupce, poput carskog mesa ili vratine, trgovački centri su godinama uvozili iz Njemačke, Nizozemske ili Danske po dampinškim cijenama jer su ti najveći proizvođači imali tržne viškove. I to je veselje trajalo dok je trajalo.

Sve je to, dakako, utjecalo na nekonkurentnost i pad domaće proizvodnje, na što su godinama upozoravali iz Hrvatske udruge proizvođača svinja.

Utjecaj mjera

Njihov predsjednik Krešimir Kuterovac krajem prošle godine poslao je Vladi i Ministarstvu poljoprivrede apel da se "tržište svinja srušilo, mesne industrije u RH smanjile su narudžbe svinja s domaćih farmi i dodatno snizile kupovnu cijenu za svinje".

- Razlog je poplava jeftinih svinja po dampinškim cijenama od 0,8 do 0,9 eura dovezenih u RH. Ova cijena je 20-30 posto niža nego u zemljama iz kojih dolaze. Razlog ove rasprodaje vjerojatno je u činjenici da svinje dolaze iz visokorizičnih područja koja imaju afričku svinjsku kugu (ASK) te njihove klaonice nemaju izlaz za ovo meso.

Uvoz mesa svinja i dalje se pojačava te cijene u trgovačkim lancima drastično padaju. Nabavne cijene po kojima nam ulazi meso upozoravaju na ozbiljan problem. Ako se meso rasprodaje ispod tržnih kriterija, mora postojati neki razlog. Mi sumnjamo da je ovo meso sumnjivog roka trajanja ili zdravstvene ispravnosti - navodilo se u upozorenju.

Sada, kada je afrička kuga došla i u naše dvorište, on upozorava kako bi Krizni stožer trebao voditi računa o utjecaju mjera koje propisuje u svrhu suzbijanja širenja kuge. Naime, mnoge zemlje godinama žive s virusom, ali im nije zabranjen nastavak proizvodnje poput osjemenjivanja.

Bez obzira na razmjere zaraze svinjskom kugom, Kuterovac prognozira da je prošlo vrijeme jeftine svinjetine, pa tako Copa Cogeca, najveće udruženje proizvođača EU, predviđa do 2025. pad proizvodnje 35% i rast cijena 50%.

- EU je inače samodostatna 120% i ako se ostvare predviđanja, mogla bi uskoro postati uvoznik svinjetine. Svaka država trudit će se da za svoje građane proizvede dovoljno, a što će naši građani jesti i otkuda, teško je predvidjeti - kaže.

S njim se slaže i Branko Bobetić, direktor Croatiastočara, koji je godinama upozoravao na potrebu obnove svinjogojske proizvodnje samo na jednostavnom primjeru kako smo donedavno imali 200.000 krmača, a sada ih je tek 70.000.

Briga države

- Od 2017. bilježimo tržni poremećaj u kojem je uvoz veći od proizvodnje. No, ove godine prvi put imamo i pad uvoza svinjskog mesa koji se nije dogodio zbog naše povećane proizvodnje, nego zbog pada kupovne moći, jer je prosječna cijena skočila s 1,9 eura na 3 po kilogramu - tumači Bobetić.

Na naš upit kako komentira da je pečeni odojak u restoranima prestigao janjetinu, kaže da se tome ne treba čuditi "jer je dugogodišnja cijena odojka iz EU s 50 eura skočila na 90, a domaći idu po još većoj cijeni".

U ovom tržišnom ozračju poskupljenja svinjetine proizvođači kulena, pršuta i šunke imaju i dodatne probleme jer je za njihovu proizvodnju presudan produženi tov. Dok je za potrebe svježe svinjetine dovoljno 120 kilograma, za ove specijalitete treba imati svinje od barem 180 kilograma. To, dakako, iziskuje veće troškove hrane, vode, energije…

Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena, nada se da će svinjogojci prebroditi probleme s kugom, ali dodaje kako to neće umanjiti problem nedostatka kvalitetne sirovine za kulen.

No, cijena kulena domaćih proizvođača s registriranih OPG-ova koji plaćaju porez dosegla je razinu od oko 40 eura za kilogram, što taj specijalitet čini teško dostupnim prosječnom potrošaču.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 09:21