HRVATSKA NA VRHU CRNE LISTE U EUROPI Alkohol, droge i kockanje najveći su društveni problem

ZAGREB - Najveći društveni problem u Hrvatskoj i dalje je alkohol zbog čega smo s oko 200.000 alkoholičara i nevjerojatnih 12,8 litara čistog alkohola popijenog po glavi stanovnika na vrhu europske ljestvice, a tu ovisnost gotovo u stopu prati uživanje u drogama i kocki.

Šef Katedre za alkoholizam i druge ovisnosti u zagrebačkoj Kliničkoj bolnici "Sestre milosrdnice" Zoran Zoričić za Hinu je otkrio kako do raspada obitelji najčešće dovodi uživanje u drogama, zatim alkoholizam i naposljetku kocka.

"Ono što specificira hrvatsko tržište i društvo je da problemi povezani sa kockom bilježe znatan rast u zadnjih desetak godina što je vezano sa širenjem tržišta igara na sreću, dok je područje pijenja i problema povezanih s alkoholom stabilno. Što se tiče droga možemo sa zadovoljstvom reći da imamo sve manji problem", kazao je Zoričić.

Dodao je da udio mladih ovisnika o alkoholu nije problematičan, jer oni nisu ovisnici već imaju problema sa zlouporabom alkohola i rizičnim pijenjem. No, podsjeća da je svako pijenje u ranim godinama rizično jer je stopa tolerancije na alkohol izrazito mala.

"Ti mladi ljudi koji imaju nisku stopu tolerancije popiju malu količinu alkohola i te relativno male količine već djeluju bitno na njihovu kognitivnu sposobnost, na sposobnost rasuđivanja, na psiho motoriku i u konačnici sposobnost vožnje. Znatan broj problema povezanih s takvim načinom pijenja je povećana stopa kriminaliteta, slab školski uspjeh, promjene u ponašanju, neželjene mladenačke trudnoće. Sve to ide u paketu s problemom pijenja, no tu se ne radi o alkoholizmu. Da bi čovjek razvio alkoholizam iz takvog načina pijenja potrebno je nekoliko godina prekomjernog konzumiranja", dodaje Zoričić. Napominje kako je taj put kod djevojaka znatno kraći nego kod mladića pa kod njih iznosi tri do pet godina, a kod mladića 10 do 15 godina.

Najviše mladih ima "problem" s pivom

Trenutno je u Hrvatskoj najdominantnije alkoholno piće pivo koje se najviše pije u kontinentalnom dijelu zemlje. Proizvodnja i potrošnja piva raste, proizvodnja vina stagnira, a žestokih pića opada. Prije trideset godina situacija je bila sasvim drugačija jer je 'žestica' dominirala, a sada je pala na treće mjesto. Pića su danas nešto kvalitetnija, no ekspanzija je upravo u industriji piva i marketinga povezanog s njim. Zoričić napominje da je marketing usmjeren upravo na mlade pa nije ni čudo da ih najveći broj ima "problem" upravo s pivom.

Na polju alkoholizma u Hrvatskoj nema regionalnih razlika jer se pije u svim krajevima iako je veća prisutnost alkoholizma u većim gradovima. "Razlika je jedino u načinu na koji se pije, a oni su opet vezani uz društvene običaje. Tako je u Dalmaciji više zastupljena vinska kultura, dok je kontinent više vezan uz pivo", izjavio je Zoričić. Smatra kako se sustav znatno neodlučnije bori s problemom alkohola nego sa zlouporabom droga. Tvrdi kako je alkohol na određeni način legalna droga odraslih pa sustav ispada licemjeran jer bavi isključivo problemom alkohola u djece koja su nam "važnija od nas".

"Često je upitno koliko je to vezano uz dobre namjere, a koliko za bijeg od samog problema. Za sada se u Hrvatskoj protiv alkoholizma borimo edukacijama u što spada primarna prevencija, rad s mladima i roditeljima. Počinjemo već u petom razredu osnovne škole. Nakon toga se ništa drugo ne radi dok ih ne dobijemo u mrežu za sustav tretmana kada je već debelo prekasno. Postoje bolnice i županijski odjeli, psihijatrijski odjeli županijskih bolnica koji obavljaju primarni tretman. Točnije liječenje do mjesec dana, a rehabilitacija se radi kroz mrežu klubova liječenih alkoholičara", kaže Zoričić.

Rješenje u povećanju poreza na alkohol

Ipak, dodaje da rješenje problema alkoholizma kao raširene pojave vidi u povećanju porezne stope na alkohol do te mjere da on postane izrazito skup proizvod. Time bi se riješio problem s alkoholom među mladima, smanjila bi se stopa smrtnosti na cestama te obolijevanje od ciroze jetre. No, odluku o tome, priznaje, trebala bi donijeti cijela zajednica kroz politički utjecaj.

U Hrvatskoj na pet muških alkoholičara dolazi jedna žena. Muškarci piju javno, a žene potajno u intimi domova i razvijaju alkoholizam u četrdesetim godinama života. Zoričić tvrdi da ukoliko je netko u obitelji imao alkoholičara onda je put od tzv. društvenog pijenja do razvoja ovisnosti znatno kraći. Postoji i određena predispozicija za razvoj alkoholizma. Ona je jedinim dijelom na nivou genetskih utjecaja, ali još više zavisi od stila života, odnosno "primjera ponašanja".

Iako čak dvije trećine alkoholičara koji prihvate sustav i program liječenja uspješno otklanjaju svoju ovisnost, Zoričić otkriva da u petogodišnjoj apstinenciji uspijeva tek svaki treći pacijent. Do sada se računalo da je šest posto ili 250.000 ljudi u Hrvatskoj ovisno o alkoholu, no posljednji podaci Svjetske zdravstvene organizacije za Europu i SAD pokazuju da je u Hrvatskoj o "piću" ovisno tri do četiri posto populacije, odnosno od 150.000 do 200.000 ljudi.