OVIM TEMPOM - JOŠ 56 DANA

HRVATSKA NA KORAK DO KOLAPSA: Do 28. ožujka bez posla će biti 400.000 ljudi!

U protekla četiri mjeseca dnevno je bez posla ostajalo više od 700 radnika pa je s prvim danima siječnja broj nezaposlenih premašio alarmantnu brojku od 360.000 ljudi. Jučerašnji radni dan završili smo sa 362.179 nezaposlenih i svega 3284 slobodnih radnih mjesta. Nastavi li hrvatsko gospodarstvo gubiti radna mjesta istim tempom, za samo 56 radnih dana ili već krajem ožujka ponovno ćemo dotaknuti dno od 400.000 ljudi bez posla u državi! Takvu alarmantnu nezaposlenost imali smo prije deset godina - 2002. godine. I tada su upravo prva tri mjeseca donijela rast nezaposlenosti koja je u ožujku 2002. godine dosegnula vrtoglavi broj od 415.352 osobe bez posla.

Crni scenarij

Premda je za svaki početak godine uobičajen nastavak rasta nezaposlenosti sve do travnja, kada počinje zapošljavanje sezonskih radnika, najveću eksploziju nezaposlenosti donijela je protekla jesen. Tako je u 2012. godini pravi potop na burzi donio listopad u kojem se na nju prijavilo čak 22.300 novih nezaposlenih. U samo četiri posljednja mjeseca 2012. godine nezaposlenost je povećana za više od 60.000 ljudi, što je premašilo sve, i najpesimističnije procjene analitičara. Većina je, naime, procjenjivala da ćemo kraj 2012. godine dočekati s oko 340.000 nezaposlenih te da će na proljeće 2013. ta brojka dosegnuti između 360.000 i 370.000 ljudi. Sadašnjim pak tempom vrlo je izvjesno da ćemo već za dva do tri mjeseca dosegnuti 400.000 nezaposlenih. Budući da se istovremeno gubi velik broj radnih mjesta, a ne otvaraju se nova, stopa registrirane nezaposlenosti već je premašila 20 posto i u studenom dosegnula vrtoglavih 20,4 posto.

- Nažalost, ništa ne ukazuje na to da bi se stanje na tržištu rada moglo popraviti u dogledno vrijeme. Stoga se očekuje nastavak negativnog trenda i na početku 2013. godine, što znači da bi se ukupni broj nezaposlenih registriranih na Zavodu za zapošljavanje već u veljači mogao približiti “psihološkoj granici” od 400.000. S obzirom na to da se i u 2013. godini očekuje pad osobne potrošnje te zanemariv ili čak nulti rast BDP-a, može se očekivati da će situacija na tržištu rada biti slična prošloj godini, s vjerojatno još nešto većom i razinom i stopom nezaposlenosti. Štoviše, budući da tržište rada ima zakasnjelu reakciju, teško je očekivati vidljiviji oporavak i u 2014. te se i u toj godini očekuje prilično visoka razina nezaposlenosti - upozorava Iva Tomić, analitičarka tržišta rada sa zagrebačkog Ekonomskog instututa.

Kriza je, naravno, najveći krivac za alarmantni rast nezaposlenosti koji je pokosio cijelu Europsku Uniju, u kojoj je trenutno više od 26 milijuna ljudi bez posla.

Produžena recesija

- Osnovni razlog rasta nezaposlenosti je kriza, odnosno produžena recesija. Naravno, razlozi se danas u Hrvatskoj traže i u dugo, i još uvijek odgađanim strukturnim promjenama, (pre)velikom javnom sektoru, rigidnosti zakonodavnog okvira i slično, ali bez pokretanja ostatka gospodarstva, bez pokretanja proizvodnje, neće doći ni do oporavka na tržištu rada - ističe Iva Tomić.

Hrvatska je krizu već dočekala s velikim brojem nezaposlenih koji će još godinama vrlo teško doći do posla jer mnogi od njih naprosto više nemaju kompetencije koje traži tržište, odnosno poslodavci. Dokazuju to i primjeri pojedinih poslodavaca koji su i u jeku krize imali problem s pronalaskom radnika. Tako je vlasnik tvrtke za preradu sitne ribe iz okolice Šibenika mjesecima tražio 350 radnika za preradu ribe uz organiziran prijevoz i plaću od oko 3700 kuna. Isti problem prošle godine imali su i pojedini proizvođači namještaja pa radnike nije mogla naći tvornica namještaja Kvadra niti tvrtka Modo interijeri iz Osijeka koja je gradila novu tvornicu.

Hrvatski problem

Taj trend upražnjenih radnih mjesta proteklih godina prati se i na razini Europe jer je to najbolji pokazatelj nepodudarnosti osoba koje traže posao i potreba na tržištu rada. U posljednjoj anketi koju među poslodavcima redovito provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje 1672 od 12.036 anketiranih poslodavaca izjasnilo se da su unatoč ogromnom broju nezaposlenih imali teškoća pri zapošljavanju radnika. Pri tome 1170 poslodavaca nije našlo radnika traženog zanimanja, 777 poslodavaca nije našlo radnika s traženim radnim iskustvom, a 354 poslodavaca nije bilo zadovoljno socijalnim vještinama onih koje su mogli, a na kraju nisu zaposlili.

Analitičari upozoravaju da je značajan dio ukupne nezaposlenosti u Hrvatskoj strukturne naravi, odnosno da nastaje upravo zbog nepodudarnosti ponude i potražnje među različitim regijama, razinama obrazovanja ili vrstama zanimanja. Glavni je uzrok višegodišnja neprilagodba sustava obrazovanja potrebama tržišta rada.

- Sustav obrazovanja treba se prilagođavati anticipiranim promjenama u budućnosti, onome što dolazi za 5 ili više godina, a mi imamo tromi i zastarjeli sustav obrazovanja od najnižih (predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje) do najviših (magisteriji i doktorati) razina - zaključuje Tomić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 07:21