HRVATSKA MOŽE USPJETI Za Jutarnji pišu Linić, Zuppa, Josipović, Mimica... + DAR SVIM ČITATELJIMA: PLAKAT BORISA BUĆANA

Petnaesti rođendan Jutarnjeg. Sto dvanaest stranica, punih neočekivanih tekstova uzbudljivih autora. Prvi put u povijesti print medija Jutarnji izlazi omotan u umjetničko remek-djelo. Svaki čitatelj dobit će plakat našeg velikog umjetnika Borisa Bućana, dizajniran samo za jubilarni broj...

Da, Hrvatska može biti pametna, bogata, uspješna, napredna i zabavna zemlja. Jutarnji je za 15. rođendan, nakon gotovo 500 milijuna prodanih primjeraka u 5278 brojeva, okupio više od 30 najvažnijih eksperata iz Hrvatske i svijeta koji, kao gosti urednici, iznose svježe ideje iz najuspješnijih zemalja i poručuju: “Hrvatska je puna kompetentnih, genijalnih ljudi, možemo se izvući iz krize i postati bolja zemlja”.

Spojili smo nespojivo: Slavko Linić i Martina Dalić, bivši i sadašnji ministri financija, zajedno su uređivali ekonomsku sekciju. Nadzirao ih je profesor i akademik, još iskusniji od njih, koji ne gleda blagonaklono ni na jednu ni na drugu fiskalnu politiku, što pokazuje u svojoj odličnoj knjizi “Dva stoljeća razvoja hrvatskog gospodarstva”. Vladimir Stipetić, čim je ugledao Martinu Dalić, pitao je: “Jesi li pročitala moju novu knjigu?” “Profesore, naravno!” rekla mu je. Ratko Bošković, ekonomski analitičar Jutarnjeg, smirio ih je sve i objasnio kako stoje stvari.

“Znate koji je bio prvi ekonomist u povijesti?”

“Koji?”

“Christopher Columbo. Zato što je krenuo na put, a nije znao kamo ide. Kad je stigao, nije znao kud je došao, a putovao je o državnom trošku”.

Popularni mladi bloger, ekonomist po struci, Krunoslav Šarić složio se da su ekonomisti stvorili taj divan kaos. “Ekonomist je stručnjak koji će sutra znati zašto se ono što je predvidio jučer nije dogodilo danas”, rekao je dok su s akademikom i ministrom izlazili iz studija EPH.

Vida Demarin, naša najveća neurologinja; Vedran Mornar, bivši dekan FER-a; Dejan Vinković, doktor znanosti i poduzetnik; Sonja Radas, znanstvenica s dva američka doktorata; Maja Vehovec s Ekonomskog instituta; arhitekt Leo Modrčin preokrenuli su naopako naš sistem školstva, zdravstva, pravila u znanosti, gradnji, arhitekturi i došli do zapanjujuće uzbudljivih ideja. Vedran Mornar, koji je Fakultet elektronike u računarstva učinio najsupješnijim u zemlji, piše tekst koji bi mogao pokrenuti revoluciju u dosadašnjem modelu učenja u školama.

Samo za jubilarni broj Jutarnjeg naša trenutno najveća glumačka zvijezda Judita Franković pronašla je osmero novih, potpuno nepoznatih, genijalnih mladih glumaca koje ćemo tek upoznati. A kad su Vjeran Zuppa, Dubravka Vrgoč i Seid Serdarević, jedne od najznačajnijih osoba u hrvatskoj kulturi, došle u redakciju Jutarnjeg i vidjeli kako izgleda njihova sekcija, bili su oduševljeni: “S ovime počinje vrijeme velikih promjena u kulturi”.

Za rođendanski broj Jutarnjeg lista istaknute javne osobe, književnici, političari, bankari, umjetnici, redatelji prvi put u svojim intimnim ispovijestima iznose uzbudljive priče koje su im obilježile život i prekretničke momente koji su ih natjerali na potpuno nov život.

Za Jutarnji pišu naši kolumnisti, najutjecajniji i najomiljeniji autori u zemlji, ministri, bivši premijeri, predsjednik države, danski redatelji, američki književnici, povjesničari, kazališni umjetnici...

Boris Bućan: 'Naš jedini suvremeni slikar europskog ranga'

- Boris Bućan valjda je naš jedini suvremeni slikar europskog ranga. Jako je važno promatrati i s kojom lakoćom stvara - tako mi je nedavno rekla naša velika teoretičarka umjetnosti Vera Horvat Pintarić.

Iz izložbe u izložbu, specifičnom kombinacijom slike i riječi, duhovitom igrom oblika koji se pretapaju jedan u drugi, Boris Bućan sve je produktivniji i sve moćniji, što dokazuje i aktualna izložba u Gliptoteci HAZU “Stakleni ljudi” koju je postavila i za koju je radove odabrala upravo Vera Horvat Pintarić. Ona je i autorica knjige o Bućanu “Kada sam se družio s golubovima” (Vuković&Runjić).

Boris Bućan za svoj je umjetnički rad reinterpretirao zaglavlje Jutarnjeg lista, u povodu 15 godina izlaženja naših novina.

Ta, 1998. godina, kada je izašao Jutarnji list, bila je izuzetno važna i u djelovanju ovog umjetnika. Upravo je te godine dobio jedno od svojih najvećih priznanja.

Njegov plakat za balet Igora Stravinskog “Žar ptica”, crno-bijela erotizirana figura ptice u crvenim štiklama koja hoda na zelenim vlatima trave, bila je i na naslovnici kataloga izložbe “Moć plakata” u londonskom Victoria and Albert Museumu. Izložba je govorila o najboljim europskim plakatima od 1870. do danas, a Bućanov je istaknut kao zaštitni znak.

Rad koji je osmislio za Jutarnji list nastavlja se na seriju slika koja se zove “Bućan art”.

Jednu je seriju bio izložio 1973., a drugu, koja se nadovezivala na prvu, 2009. Obje je izložio u galeriji SC: u logotipima i na znakovima svima poznatih brendova pronalazio bi slova “Art” i istaknuo ih posebnim oblikovanjem.

Izložba iz 1973., gdje je logotip bio glavni izvor umjetničke inspiracije (Ford, Swissair, KLM i slično), imala je velik utjecaj na budući razvoj grafičkog dizajna, što se mnogo bolje može sagledati iz današnje perspektive. Na izložbi iz ovog stoljeća bila je riječ o uljima na platnu.

Samosvojan i osebujan, slikar i dizajner, Boris Bućan izolirana je pojava na hrvatskoj likovnoj sceni, ne uklapa se u nju, ne sliči, nego strši.

Njegovi se radovi nalaze u brojnim važnim muzejima, od njujorške MoMA-e, do Staatliches muzeja u Münchenu, predstavljao nas je na Bijenalu u Veneciji, nagrađen je na Bijenalu u Sao Paulu (Grand Prix), a dobio je i nagradu za životno djelo Hrvatskog dizajnerskog društva. Njegovi dizajnerski radovi, prije svega plakati, osim što su uljepšavali ulice, i prolaznike su poticali na aktivan odnos, promišljanje niza važnih tema.

Produktivniji je nego ikad. Nedavno je imao dvije izložbe u Parizu, jednu dizajnerskih radova u Le Lieu du Design, drugu slikarskih u galeriji Čistilište (Purgatoire) u ulici Raja (Rue de Paradis). Izložba se zvala - “Boris Bućan u čistilištu”. (Patricia Kiš)