Hrvatska među tri zemlje EU s najsnažnijim skokom

Hrvatska je siječnju bila među tri zemlje Europske unije s najsnažnijim rastom industrijske proizvodnje na mjesečnoj i na godišnjoj razini a oporavak je zabilježen i na razini Unije u cjelini, izvijestio je EUROSTAT u ponedjeljak

Sezonski prilagođena industrijska proizvodnja u Hrvatskoj porasla je u siječnju za 3,2 posto u odnosu na prethodni mjesec, najsnažnije od prošlogodišnjeg rujna. U prosincu 2015. proizvodnja je smanjena 1,8 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska se tako u siječnju prema raspoloživim podacima Eurostata svrstala među tri zemlje EU s najsnažnijim rastom proizvodnje na mjesečnoj razini. Prvo je mjesto pripalo Irskoj sa skokom proizvodnje za čak 12,7 posto a drugo Estoniji s rastom proizvodnje za 4,9 posto.

Najviše se pak prema raspoloživim podacima Eurostata u siječnju na mjesečnoj razini smanjila proizvodnja na Malti, za 5,0 posto, te u Rumunjskoj, za 2,3 posto, i Finskoj, za 2,1 posto.

Na razini EU prvi je ovogodišnji mjesec donio snažan oporavak sezonski prilagođene industrijske proizvodnje, uz stopu rasta od 1,7 posto. Time je tempo rasta proizvodnje izjednačen sa svibnjem 2010. Ujedno su u Eurostatu revidirali podatke za prošlogodišnji prosinac koji sada pokazuju osjetno blaži pad proizvodnje, za 0,6 posto.

I eurozona je u siječnju zabilježila snažan uzlet proizvodnje, za 2,1 posto u odnosu na prosinac kada je prema revidiranim podacima Eurostata zabilježila upola blaži pad no što je prvotno procijenjeno, za 0,5 posto. Siječanjski skok ujedno je najsnažniji od svibnja 2009. kada je proizvodnja uvećana 2,3 posto.

Najviše je i u EU i u eurozoni u siječnju na mjesečnoj razini porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 3,9 odnosno 3,3 posto. Izdvaja se i promjena trenda u energetskom sektoru gdje je proizvodnja u siječnju porasla za dva posto u EU te za 2,4 posto u eurozoni. U prosincu smanjena je 3,3 posto u EU te za 3,4 posto u eurozoni.

Uzlet i na godišnjoj razini

Snažan, 9,3-postotni skok industrijske proizvodnje u siječnju na godišnjoj razini svrstao je Hrvatsku uz bok Litvi gdje je proizvodnja porasla 10,5 posto. U prosincu 2015. proizvodnja je u Hrvatskoj porasla skromnih 0,6 posto.

Najsnažniji je uzlet proizvodnje u siječnju i na godišnjoj razini zabilježila Irska, za čak 42,7 posto.

Malta je pak u siječnju zabilježila najveći pad proizvodnje među zemljama EU, za 8,9 posto. Slijedi Nizozemska s padom proizvodnje za 3,9 posto, pokazuju raspoloživi podaci Eurostata.

U EU28 industrijska je proizvodnja u siječnju uvećana 2,5 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec, procijenili su u Eurostatu. Ujedno su revidirali podatke za prosinac koji sada pokazuju neznatni rast proizvodnje, za 0,2 posto, u odnosu na prvotno prognozirani pad za 0,8 posto.

I eurozona je u siječnju zabilježila oporavak industrijske proizvodnje, koja je na godišnjoj razini porasla 2,8 posto. U prethodnom je mjesecu prema revidiranim podacima gotovo stagnirala, nakon što je Eurostat prvotno procijenio da se smanjila 1,3 posto.

Najviše je na godišnjoj razini i u EU i eurozoni porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih roba, za 5,3 odnosno 7,3 posto. Znatno je pak snažnije nego u mjesecu ranije na godišnjoj razini u siječnju porasla proizvodnja kapitalnih dobara, za 4,7 posto u EU te za 4,6 posto u eurozoni.