Hrvatska do kraja 2029. godine kroz sve dostupne fondove EU ima priliku iskoristiti ukupno 25 milijardi eura, što je više nego dvostruko povećanje u odnosu na prvu cjelovitu omotnicu, ističu u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije.
U sustavu upravljanja i kontrole korištenja fondova EU u državnoj upravi, dakle različitim ministarstvima i agencijama, trenutno radi nešto više od 2000 službenika. To je, kako su izračunali u resornom ministarstvu, oko 78 posto zaposlenih u odnosu na potrebe iskazane u analizama za 2023. godinu.
"To je podatak koji se iz godine u godinu mijenja i ovisi o zahtjevima koje sustav mora izvršiti u nekoj godini, a najviše se naslanja na dinamiku pripreme i raspisa natječaja. U sljedećim godinama očekuje se povećano opterećenje s obzirom na velik broj natječaja koji se moraju raspisati te broj projekata koji će se ugovoriti, kao i posljedično povećanje opterećenja za dio sustava zaduženog za kontrole i isplatu sredstava prema korisnicima", pojašnjavaju u ministarstvu zaduženom za fondove EU.
Kako bi popunili oko 500 potrebnih radnih mjesta, u planu su prekvalifikacije zaposlenika koji su već u sustavu državne uprave, ali bi ubuduće radili na fondovima EU, dok bi se dio zaposlenih tražio na javnim natječajima.
"Moramo uzeti u obzir da je zaposlenike s EU-kvalifikacijama teško zadržati u sustavu i da na tržištu rada ne postoji dovoljan broj onih koji mogu zadovoljiti potrebe sustava. Naime, radi se o ljudima koji imaju isključivo visoku stručnu spremu i, u pravilu, iskustvo na poslovima fondova EU", kažu u ministarstvu.
Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić poručuje kako je glavni cilj potrošiti svaki euro koji je Hrvatskoj stavljen na raspolaganje, tim više što je završna godina prve pune financijske perspektive.
"Istodobno, ulazimo u novu, drugu financijsku perspektivu i dostupno nam je povijesno nikad više sredstava EU. Dosad smo imali 10,73 milijardi eura na raspolaganju, a u novoj perspektivi čak 25 milijardi eura. To je iznimna prilika za hrvatsko gospodarstvo i sve segmente društva, a velik investicijski ciklus koji se sprema nemoguće je odraditi bez kvalificiranih ljudi", objašnjava ministar Erlić.
Uz dvije redovne financijske omotnice koje se u ovoj godini intenzivno preklapaju, u fazi provedbe su Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kao i povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti. Ministar Erlić ističe kako je najveći teret na državnim tijelima druge razine odnosno agencijama poput Središnje agencije za financiranje i ugovaranje (SAFU) preko kojih ide kompletan "krvotok" provedbe projekata. Kako bi se provedba projekata centralizirala, SAFU će preuzeti dosadašnje poslove Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Hrvatskih voda, a koji su vezani uz provedbu projekata financiranih sredstvima fondova EU.
"Najteže mi je slušati da se u sustav fondova EU uhljebljuju novi ljudi. Oni koji poznaju ovaj kompleksni sustav i bave se bilo kojim njegovim dijelom znaju da je to precizno reguliran posao strogih procedura koji zahtijeva poznavanje specifičnih pravila i visokostručne kompetencije. Ljudi koji kroz njega prođu imaju iznimnu vrijednost na tržištu rada i jedan od naših najvećih izazova jest kako ih zadržati u sustavu", poručuje ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....