PROIZVODNJA PALA ZA ČAK 9,4 POSTO

Hrvatska je na dnu, a moglo bi biti i gore: Hitno treba pokrenuti investicije i ojačati konkurentnost

Ministar Linić uspješno je pokrenuo veliku poreznu reformu, a sad svi čekaju na poteze Radimira Čačića
 Goran Mehkek / CROPIX

Nitko nije očekivao da će travanj donijeti neke ohrabrujuće podatke, ali sigurno nije ni tako dramatično potonuće kao što je zabilježila industrijska proizvodnja .

U odnosu na isti mjesec lani proizvodnja je pala čak 9,4 posto, pokazuju podaci DZS-a, najviše od studenog 2009. godine kada je Hrvatska bila u dubokoj recesiji. Analitičari koje je anketirala Hina očekivali su da bi pad u travnju mogao iznositi od tri do najviše 7,5 posto.

Da industrija prolazi teške dane odavno je poznato, ali nakon nešto umjerenije dinamike pada, stanje se od početke godine osjetno pogoršalo. U prvom kvartalu minus je bio 6,2 posto, a nakon njegova povećanja u travnju, prosječan pad u četiri mjeseca skočio je na 7,1 posto. To je signal da će i izvoz u travnju biti razočaravajući, a po svemu sudeći i BDP-u drugom kvartalu.

Negativna posljedica

Analitičari ipak upozoravaju da treba biti oprezan kada je stastika u pitanju i uvažiti različite faktore. Kada se gleda mjesec na mjesec, Sandra Švaljek, ranateljica Ekonomskog instituta kaže da je industrijska proizvodnja u travnju blago porasla prema ožujku.

- No, budući da je prije toga u tri uzastopna mjeseca snažno padala, vrlo blagi porast u travnju nije uspio preokrenuti trend. Na međugodišnjoj razini zabiljezen je izraziti pad industrijske proizvodnje (desezonirano) od preko 9 posto - kaže Švaljek. Ta nepovoljna kretanja u industriji, dodaje, “sigurno će se negativno odraziti i na visinu BDP-a u 2012. godini.

Pad BDP-a od 2,5 posto

Državni zavod za statistiku sutra će objaviti procjene rasta BDP-a u prvom tromjesečju, a prema očekivanju Hrvoja Stojića, analitičara Hypo banke, pad bi mogao iznositi oko 2,5 posto. No ništa bolji rezultat ne očekuje ni drugom kvartalu. Sve to upućuje da Hrvatska tone u sve dublju recesiju i da bi se lako mogle obistiniti i pesimistične procjene koje su govorile da će ekonomija ove godine pasti oko dva posto.

Što se tako poražavajuće dogodilo u travnju? Kada se gledaju pojedini sektori, vidljivo je da gotovo svi bilježe osjetan pad proizvodnje, neki i po stopama do 40 posto (strojevi i uređaji). Najvažniji razlog tome, ističu analitičari, je pogoršanje situacije u eurozoni, glavnom izvoznom tržištu. No, ono što još više brine su “nagomilani strukturni problemi domaće industrije”, kako podsjećaju analitičari RBA. Zbog slabe konkurentnosti hrvatskih proizvođača, oni jednostavno gube utrku na tržištu koje postaje sve manje i sve tješnje.

Gotovo svim sektorima travanj je donio pogoršanje: proizvodnja strojeva i uređaja, primjerice, pala je čak 40,3 posto, metala 30 posto, drva 20 posto, a za razliku od prva tri mjeseca kada je bila u plusu, u travnju je potonula i proizvodnja brodova za čak 19,9 posto.

Pad kapitalnih dobara

Sektori poput prehrane i pića koji su lagano rasli, sada su osjetno pali (8,2 i 5,1 posto). Dio tog pada pripisuje se sezonskim razlozima i kada se oni iskuče minusi su nešto manji. Međutim, to ne umanjuje problem.

Ono što posebno brine, smatra Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, je pad kapitalnih dobara koji u ožujku bilježe pad od 8 posto, a u travnju od čak 11 posto. Riječ je o proizovdima s dodanom vrijednosti, poput obrađenih metalih proizvoda ili transportne opreme, koji imaju sve veći problem nedovoljne konkurentnosti i teže prolaze na izvoznim tržištima.

Gotovo sve zemlje eurozone, izuzev Njemačke, u prvom kvartalu ove godine bilježe pad proizvodnje, ali većina novih članica EU-a ipak je ostvarila rast.

Uvjeti u Europi

U Češkoj primjerice, proizvodnja u prva tri mjeseca raste po stopama od 0,3 do 1,8 posto, u Latviji je prosječan rast oko osam posto, u Poljskoj od 2,1 do 9,2 posto, a Slovačkoj stope rasta dosežu čak 12 posto.

Očito je da su te zemlje dovoljno ojačale da uspjevaju povećati proizvodnju i turobnim uvjetima koji trenutačno vladaju Europom.

Pored toga, potražnja na domaćem dodano je oslabila jer kupovna moć stanovništva pada, a u strahu da će biti još gore, građani se dodatno sustežu od trošenja. Tome je dijelom pridonijela i Vladina porezna reforma.

Kako je najava većeg oporezivanja potrošnje ubrzala kupnju u prva tri mjeseca, prije nego što su porezne izmjene stupile na snagu, uslijedio je pad potražnje koji se neminovno odrazio i na proizvodnju.

Suočavanje sa sve lošijim ekonomskim pokazateljima Vladi će sigurno teško pasti. Ona svakako ne može promijeniti stanje u eurozoni i na taj način pomoći hrvatskoj industriji, ali mnogo je toga što bi ipak mogla učiniti .

Uvjeti za investicije

-Potrebno je radikalno poboljšati uvjete za investicije, provoditi reforme i nuditi projekte, smatra Stojić. Da bi se povećale investicije, smatra on, nužno je nastaviti s daljnjim provođenjem interne devalavacije. To se ponajprije odnosi na smanjenje poreznog opterećenja, osobito rada. Čini se da bi Vlada trebala više poraditi na povećanju konkurentnosti ekonomije putem reforme tržišta rada. No, ona u ovom trenutku, izgleda, nije Vladin prioritet. Sve upućuje da bi i 2013. mogla biti još jedna godina pada, peta po redu.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 05:58