Hrvatska je isplatila 33 milijarde kuna, a proizvodnja je i dalje porazna - manja nego prije ulaska u EU

Hrvatska je u prvom višegodišnjem financijskom razdoblju od ulaska u EU isplatila ukupno 33 milijarde kuna potpora, a unatoč vrlo visokim subvencijama do danas nije uspjela dostići vrijednost poljoprivredne proizvodnje koju je imala prije pristupanja. Vrijednost poljoprivredne proizvodnje je 2012. godine iznosila 20,9 milijardi kuna, a lani je dosegnula 19,24 milijarde kuna i još je niža nego u godini ulaska Hrvatske u EU.

Zaključak je to stručnjaka Smartera, konzultantske tvrtke specijalizirane za poljoprivredu i prehrambenu industriju, koja je izradila analizu utjecaja koji je ulazak u EU imao na hrvatsku poljoprivredu.

"Poljoprivreda je ulaskom u EU doživjela kumulativni šok snažne konkurencije otvorenog tržišta EU, novih pravila poljoprivredne politike EU te gubitka tradicionalnog tržišta CEFTA-e. Godinama nerješavana strukturna pitanja poljoprivrede dovela su do toga da je u prve tri godine izgubljeno više od pet milijardi kuna vrijednosti poljoprivredne proizvodnje", istaknula je autorica analize Zvjezdana Blažić, konzultantica Smartera.

Objasnila je kako je tek u 2015. godini zaustavljen pad i vrijednost polagano raste ili stagnira, a od 2018. rast je značajniji, ali još nismo dosegnuli vrijednost proizvodnje koju smo imali u godini prije ulaska u EU. Lani, u godini pandemije covida-19, ostvarena je vrijednost proizvodnje u iznosu od 19,2 milijarde kuna.

Količina plasiranog novca za poljoprivredu nije pratila značajnija promjena strukture proizvodnje, niti je bilo većeg utjecaja na rast i razvoj sektora. Vrijednost potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju rasla je s početnih 2,3 milijarde kuna, tj. oko 304 milijuna eura, u 2013. godini na gotovo 6,8 milijardi kuna ili oko 909 milijuna eura isplaćenih u 2020. godini.

Za izravna plaćanja su ukupno dosad u programskom razdoblju isplaćene 2,2 milijarde eura. Za ruralni razvoj isplaćeno je 1,77 milijardi eura, a očekuje se još dodatna isplata od 2,3 milijarde eura. Tu su i posebni nacionalni programi - CMO programi (vino, pčele i drugo) - za koje je isplaćeno gotovo 40 milijuna eura. Sveukupna vrijednost isplaćenih potpora u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju iznosi 4,46 milijardi eura ili 33 milijarde kuna od 2013. do 2020. godine.

"Struktura poljoprivredne proizvodnje mijenja se malo i sporo. Veći iskorak u rezultatima postignut je jedino u ratarskoj proizvodnji koja ni u jednom strateškom dokumentu o kojem se danas raspravlja nije predmet interesa - kako je osnažiti i povezati vertikalno i horizontalno da bi se rast ratarske proizvodnje nastavio i povezao sa stočarskom proizvodnjom i preradom. Rezultate ratarstva moramo adekvatno vrednovati i maksimalno podržati jer će ih biti teško zadržati uzimajući u obzir rastuće zelene zahtjeve", upozorava Blažić.

U Smarteru ističu kako u strukturi poljoprivredne proizvodnje nije došlo do većih promjena. Udio proizvodnje žitarice je pao, ali utješno je da snažno raste udio proizvodnje industrijskog bilja, osobito uljarica i soje, te krmnog bilja. Udio proizvodnje mlijeka značajno je pao, ali raste proizvodnja svinja, goveda i peradi.

Raste udio proizvodnje povrća, a značajno pada proizvodnja voća. Pad je zabilježen i kod proizvodnje vina, a raste udio proizvodnje maslinova ulja. Izvoz poljoprivrednih proizvoda u 2020. godini rastao je za osam posto, a uvoz je bio šest posto manji u odnosu na 2019. godinu.

- Struktura vanjskotrgovinske razmjene Hrvatske pokazuje da imamo suficit u razmjeni žitarica, uljarica, riba te mesnih i ribljih prerađevina. Žitarice i uljarice generiraju 77 posto suficita. U svim ostalim kategorijama ostvaruje se deficit: najveći je u razmjeni mesa, mlijeka i jaja, hrane za životinje, voća i pića. Tako meso, mlijeko i jaja te hrana za životinje generiraju čak 46% deficita - pojasnila je Blažić.

Kako dalje? U novom programskom razdoblju Hrvatskoj će biti dostupno ukupno 3,42 milijarde eura. Prvi draft Ministarstva poljoprivrede pokazuju da će se kroz mjere poljoprivredne politike, koje se financiraju iz proračuna EU, za izravna plaćanja usmjeriti okvirni iznos 1,87 milijardi eura, od čega 25% za klimu i okoliš.

Za mjere ruralnog razvoja okvirni iznos je 1,49 milijardi kuna, od toga se na ulaganja planira izdvojiti manje od 20% sredstava, a čak 35% za klimu i okoliš. Ulaganja u područja s prirodnim ograničenjima trebala bi biti 20%, razmjena znanja i inovacije 2,5% i dr. Za sektorske mjere - Vinska omotnica i pčelarski program - namijenjeno je 61,5 milijuna eura.

Procjena Smartera je da ovaj novi financijski okvir Strateški plan u okviru ZPP-a, koji bi se trebao uklopiti u Zeleni plan i dvije ključne strategije EU - Od polja do stola i Strategiju o bioraznolikosti, treba prilagoditi hrvatskim potrebama kako bi donio onaj značajniji iskorak, kako hrvatski poljoprivredni sektor ne bi i dalje zaostajao u konkurentnosti i produktivnosti.

"Sve naše analize stanja u poljoprivredi, kroz ovih osam godina od ulaska Hrvatske u EU, kao i nove promjene ZPP-a koje su snažno usmjerene na klimu i okoliš, pokazuju da bi hrvatska poljoprivreda mogla imati daljnju stagnaciju, posebice u sektoru ratarstva koji će biti na udaru (manje korištenje pesticida, eko sheme...), kao i stočarstva, koje je detektirano kao ključno u prevelikoj emisiji staklenički plinova. Prvi draft prijedloga strateškog plana RH, po našem mišljenju, teško će moći doprinijeti ciljevima iz Strategije poljoprivrede i povećanju vrijednosti poljoprivredne proizvodnje do 2030. godine na 30 milijardi kuna. Zaštita okoliša i ekonomska konkurentnost jednaki su i komplementarni, te ne bi trebali stavljati naglasak samo na jednu komponentu", zaključak je Smartera