100 NAJPOŽELJNIJIH DRŽAVA NA SVIJETU

Hrvatska je bolja za život od osam zemalja Europske Unije

Newsweek nas je svrstao ispred Poljske, Slovačke i Mađarske, a neznatno iza Slovenije i Češke. Najslabije stojimo u kategoriji političkog okruženja
 Igor Sambolec/CROPIX

ZAGREB - Hrvatska je 28. zemlja u svijetu u kojoj valja živjeti i raditi. Zaključak je to istraživanja koje je proveo ugledan tjednik Newsweek , čime nas je svrstao ispred, Poljske, Slovačke i Mađarske, a tek neznatno iza Slovenije i Češke.

Zauzetu poziciju na svjetskoj rang-listi 100 zemalja, u kojima je Newseek analizirao uvjete za život i rad, Hrvatska u velikoj mjeri može zahvaliti razmjerno dobrom obrazovnom sustavu, po kojem smo svrstani na 22. mjesto. Među prvom trećinom zemalja u svijetu Hrvatska je i u zdravstvu, kao i po gospodarskoj dinamici, gdje smo zauzeli 32. mjesto. Najslabije stojimo po kvaliteti života, te po političkom okruženju, po čemu smo zauzeli 34. mjesto u svijetu.

Velik iskorak

- Prilično sam iznenađen rezultatima tog istraživanja, jer smo u nekim drugim istraživanjima prilično loše rangirani. Stoga su ocjene iz Newsweekova istraživanja za nas laskave - kaže Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Dodaje kako je činjenica da je Hrvatska u proteklom razdoblju napravila velik iskorak, ali to ne znači da bi nas trebala zahvatiti letargija. Pred nama je još puno posla, ističe Grubiša, što nam je neizravno poručila i Europska unija (EU) kada nam je nedavno mjerila za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe potezom pera prebacila u mjerila za zatvranje pregovora. Posebno puno posla, kaže naš sugovornik, čeka nas u političkoj sferi, gdje nas u svijetu tradicionalno loše ocjenjuju po slobodi medija, mlakoj borbi protiv korupcije i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, ali i po sudjelovanju građana u političkom životu zemlje, posebno na lokalnoj razini. - Područja za daljnji napredak svakako nam ne nedostaje - zaključuje Grubiša.

Predobro živimo

Da su Hrvati kritičniji prema vlastitoj zemlji od stranaca vidi se i po upozorenjima Ante Babića, neovisnog ekonomista. On tvrdi da ga rezultati Newsweekova istraživanja previše ne iznenađuju, osim po ocjeni kvalitete života, za koju je mislio da će ipak biti bolja.

- Kvaliteta života ovdje je izvrsna u odnosu na naše mogućnosti, pa se čudim da po tome nismo bolje prošli. Predobro živimo u odnosu na mogućnosti - ističe Babić.

Za njega je očekivan i rezultat koji smo zauzeli u zdravstvu jer, kaže, usluga koju pruža ovdašnji zdravstveni sustav besplatna je i predobra s obzirom na to koliko ulažemo u zdravstvo. S druge strane, obrazovni sustav u nas je ocijenjen boljim nego što stvarno jest, budući da on stalno zaostaje za inovacijama koje se u školstvu uvode u, primjerice, SAD-u.

Kao Ahilovu petu ukupne hrvatske ocjene Babić vidi gospodarstvo, koje se nalazi u silaznoj putanji. Osim recesije, hrvatski je problem i nedovoljno kompetitivno i razvijeno tržište, kao i prevelik upliv države u gospodarski život, što sputava daljnji razvoj gospodarstva.

- Biti poduzetnik u Hrvatskoj ravno je mazohizmu. Pola ti uzme država, četvrtinu radnici, a s preostalom četvrtinom moraš se pokriti - žali se Babić.

Promjene koje nosi EU

Zamjetnije promjene stanja mogao bi donijeti tek ulazak u EU, no ni on neće jednako utjecati na sve komponente zbog kojih smo u Newsweekovu istraživanju zauzeli laskavo 28. mjesto u svijetu. U segmentu zdravstva, primjerice, članstvo u EU će značiti da će građani morati iz svojih džepova više izdvajati za zdravstvenu skrb jer ona više neće biti besplatna kao do sada.

Članstvo u Uniji odrazit će se i na obrazovni sustav, koji će se još više morati otvoriti inozemstvu jer, u protivnom, Hrvatska neće moći konkurirati na tržištu s preko pola milijarde potencijalnih potrošača. U svakom slučaju, više se neće moći dogoditi situacije poput one u kojoj ni jednog hrvatskog sveučilišta nema među 100 najboljih u svijetu.

Zamjetnije promjene članstvo u EU moglo bi donijeti i u političkoj sferi, kao i u gospodarstvu. Gospodarstvo i inače ostaje kroničan problem Hrvatske, koja je proteklih godinu i pol prošla kroz duboku recesiju, a oporavak još nije na vidiku.





ZDRAVLJE

Najbolji zdravstveni sustav ima Japan, u kojem prosječni građanin nema značajnijih zdravstvenih problema do 76. godine života. Otprilike za petinu slabije zdravstvo od Zemlje izlazećeg sunca ima Hrvatska, u kojoj prosječni građanin bez većih zdravstvenih problema dočka 68. godinu života. Hrvatska je po tome zauzela 32. mjesto u svijetu, po čemu je bolje plasirana od većine novih članica EU. Najgore stanje u zdravstvu je u Zambiji. U toj afričkoj zemlji bez većih zdravstvenih problema prosječni građanin poživi samo 40 godina, ili gotovo upola manje nego u Japanu.

GOSPODARSKA DINAMIKA

Najdinamičnije gospodarstvo u svijetu ima Singapur. Uvjeti poslovanja na Lavljem otoku u jugoistočnoj Aziji povoljniji su čak i od onih u SAD-u. Novi posao u Singapuru se pokreće za samo tri dana, problema s nelikvidnošću gotovo da i nema, a društvo u toj maloj zemlji, čije je gospodarstvo najvećim dijelom okrenuto uslugama, sklono je prihvaćanju inovacija. Uza sve nedostatke, ni Hrvatska nije tako loše mjesto za poslovanje kako se obično misli. Najgora zemlja za poslovanje je Venezuela. U državi Huga Chaveza za pokretanje posla potreban je u prosjeku 141 dan, rješenje problema likvidnosti poduzeća u pravilu traje četiri godine, a inovativnost u najvećoj južnoameričkoj izvoznici nafte baš i nije na cijeni.

Naša je zemlja po gospodarskoj dinamici u istraživanju zauzela 32. mjesto u svijetu, što je svrstava ispred većine novih članica EU.

OBRAZOVANJE

Najbolji obrazovni sustav u svijetu ima Finska.

U zemlji Nokije, u kojoj je 100 posto stanovništva pismeno, prosječni građanin školuje se 17,1 godinu, što je 3,3 godine više od hrvatskoga prosjeka.

No, ni Hrvatska po obrazovanju u istraživanju nije prošla loše: s manje od dva posto nepismenih i prosječnim obrazovanjem od 13,8 godina Hrvatska je zauzela 22. mjesto, rame uz rame s Austrijom i ispred Mađarske i Slovenije. Najgori obrazovni sustav ima Burkina Faso. U toj nekadašnjoj francuskoj koloniji na zapadu Afrike nepismeno je 77,4 posto stanovništva, a prosječni građanin školuje se samo 5,3 godine.





POLITIČKO OKRUŽENJE

Najdemokratskija zemlja svijeta je Švedska. U toj skandinavskoj zemlji građani uredno izlaze na izbore, imaju izgrađene institucije i uživaju u punoj slobodi izražavanja vlastitih stavova. Manje demokratska od Švedske, ali i dalje ispred pojedinih članica EU, poput Rumunjske i Bugarske, je Hrvatska, koja je po tom kriteriju zauzela 34. mjesto u svijetu. Na posljednjem mjestu Newsweekova istraživanja nalazi se Sirija, bliskoistočna zemlja s autoritarnim režimom u kojem su mogućnosti građana da sudjeluju u političkom životu ograničene.





KVALITETA ŽIVOTA

Najkvalitetnijim životom žive Norvežani. Nešto manje od pet milijuna potomaka Vikinga uživa u jednoj od najsigurnijih zemalja svijeta, u kojoj je kriminal sveden na minimum, nezaposlenost je niska, jednakost među spolovima dio svakodnevice, a potrošnja visoka. Hrvatska se po kriteriju kvalitete života svrstala na 34. mjesto u svijetu. Posljednja na ljestvici je ponovno Burkina Faso, zemlja u kojoj više od četiri petine stanovništva živi s manje od dva dolara na dan i u kojoj caruje kriminal, a socijalne razlike su izrazito velike.





Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 04:12