NEW YORK - U javnu raspravu oko kontroverzne izjave američke pjevačke legende Boba Dylana o Hrvatima i Srbima, zbog koje je protiv njega pokrenuta istraga u Francuskoj, uključio se i hrvatski publicist Slavko Goldstein, čiji je komentar objavio New York Times.
Goldstein je čitateljima njujorškog dnevnika pojasnio cijeli slučaj i citirao Dylana koji je lani za časopis Rolling Stone kazao da kao što crnci mogu 'osjetiti' rasiste baš kao 'židovi naciste, a Srbi Hrvate'.
'Dok neki koji brane gospodina Dylana tvrde da je tom izjavom aludirao na etničko nasilje tijekom 90-ih, koje je uslijedilo nakon raspada Jugoslavije, većina je promatrača u komentarima gospodina Dylana vidjela osvrt na kolaboraciju hrvatskog vodstva s nacistima tijekom Drugog svjetskog rata', naveo je Goldstein ukratko opisujući hrvatsku povijest u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu.
U članku naslovljenjom 'Hrvatska greška Boba Dylana' istaknuo je da su tijekom globalnog sukoba prije više od 70 godina Nijemci i Talijani u Hrvatskoj imali svoju marionetsku državu, kojom su vladale ustaše - 'skupina hrvatkih fašista čije se genocidno nasilje protiv Srba, Židova, Roma i političkih protivnika može usporediti s nacističkim zločinima'.
Naveo je da je istovremeno na području Hrvatske i BiH nastao jedan od najuspješnijih pokreta otpora u čitavoj Europi, na čelu s kasnijim vođom komunističke Jugoslavije Josipom Brozom Titom.
'U rujnu 1943. hrvatski su partizani oslobodili koncentracijski logor na otoku Rabu, u koji je bilo smješteno 3.200 židovskih zatvorenika. Spasili su živote velike većine njih', dodao je Goldstein.
'Ja sam hrvatski židov, borio sam se s hrvatskim partizanima'
Zatim je opisao i vlastitu ulogu u Drugom svjetskom ratu. 'Ja sam hrvatski židov. Rođen sam 1928., oca su mi ubili fašisti, a progon u vlastitom gradu Karlovcu izbjegao sam zahvaljujući pomoći dviju katoličkih obitelji. (...) Kako bi nas spasila od logora, u svibnju 1942. majka je mene i mog mlađeg brata odvela u hrvatske partizane, koji su pod kontrolom imali južni dio države, pored jadranske obale.'
Goldstein kaže da je od trenutka priključenja partizanima, a tada je imao tek 14 godina, osjećao slobodu. 'Nikoga nije zanimalo jesam li Hrvat ili Srbin, kršćanin ili židov.'
Opisujući desetljeća etničkih napetosti između Hrvata i Srba, Goldstein je Titu priznao da je njegov sustav donio 40 godina međuetničkog mira 'ili barem primirja'. Spomenuo je i brojne građane s obiju strana koji su tijekom Domovinskog rata bili prisiljeni napustiti svoje domove - Hrvati zbog srpske pobune, a Srbi uslijed akcije Oluja.
'Srbi ljetuju na Jadranu, hrvatski pjevači nastupaju u Srbiji'
'Od početka novog stoljeća, odnosi su se polako normalizirali. Neki se ljudi ne mogu ili ne žele vratiti svojim kućama, ali drugi su se vratili i obnovili svoje domove. Turisti iz Srbije ljetuju na jadranskoj obali, hrvatski glazbenici i umjetnici nastupaju u Srbiji i obrnuto', piše dalje Goldstein.
Napominje da problema i dalje ima te u tom kontekstu spominje pokušaj raspisivanja referenduma o ćirilici kao i revizionističke tendencije u Srbiji koje za cilj imaju rehabilitirati Dražu Mihailovića.
'Ja ipak vjerujem da su ti problemi privremene naravi. Hrvatska se pridružila Europskoj uniji ove godine, a Srbija pokušava otvoriti pregovore o članstvu. Naša budućnost ovisi o mirnoj suradnji i snažnoj ekonomskoj povezanosti.'
Nakon svega, Goldstein zaključno Boba Dylana poziva na ispriku. 'Vjerujem da je gospodin Dylan izjavu dao zbog neznanja, a ne iz zlobe. Nadam se da će se ispričati za svoje nesmotreno pojednostavljivanje te da će, nakon što to učini, ostati našim idolom u zalaganju za ljudska prava i međuetničku toleranciju', piše Slavko Goldstein u New York Timesu.
Inače, zbog sporne je izjave Dylana u Parizu tužilo Predstavničko vijeće hrvatskih udruga i zajednice Francuske, optužujući ga za govor mržnje. Tužiteljstvo je pokrenulo istragu, ali eventualni sudski ishod je zasad neizvjestan.