KONVERZIJA VALUTE

Hrvatska euro uvodi već 2023. godine, evo po kojem će se tečaju mijenjati za kune

Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura podizanje je šanse za privlačenje investicija

Piše:

Gojko Drljača

Objavljeno: 10. srpanj 2020. 18:21

Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić (sredina)

Hanza Media

Kako je priopćila Europska središnja banka, na zahtjev hrvatskih vlasti institucije EU odlučile su uključiti hrvatsku kunu u tzv. Exchange Rate Mechanisam (ERM 2), svojevrsnu valutnu čekaonicu za euro. Nakon konzultacija Komisije, Ekonomskog i Financijskog komiteta odlučeno je da središnji tečaj kune za euro bude 7,53450 kuna.

U odnosu na taj tečaj sve dok ne uvedemo euro bit će dopušten pad ili rast tečaja kune od najviše 15 posto. Drugim riječima, 7,53450 kuna za euro jest središnji tečaj po kojem ćemo zamjenjivati kune za eure onog dana kad kuna ostane tek dio hrvatske povijesti, a to bi moglo biti najranije 1. siječnja 2023. godine.

Također, ovo znači da je s današnjim danom nadzor nad hrvatskim bankama preuzela Europska središnja banka.

Prošlo je više od pet godina otkako se posljednja zemlja, Litva, priključila eurozoni, pa puštanje Hrvatske i Bugarske u mehanizam ERM-2, koji predstavlja svojevrsnu čekaonicu prije uvođenja eura, nije samo veliki korak za potencijalne buduće članice eurozone nego i za cijelu eurozonu, koja se još od financijske krize 2008. hrvala s cijelim nizom problema. Budući da su cijelo desetljeće zemlje eurozone pod velikim pritiskom stagnacije, zbog čega je došlo do velikog zaokreta u politici Europske središnje banke, povećanje broja zemalja koje koriste euro kao zajedničko sredstvo plaćanja znak je da bi on ipak mogao zadržati poziciju rezervne svjetske valute. Takav status ima još jedino dolar.

Razlozi za uvođenje eura

Ključni razlog zbog kojeg se zemlje u pravilu odlučuju na uvođenje eura, odnosno pristupanje mehanizmu EMR 2 podizanje je šanse za privlačenje investicija, kao i povoljnija cijena zaduživanja. Razlike u cijeni zaduživanja za članice eurozone u odnosu na one članice EU koje nisu uvele euro vrlo su značajne.

Od aktiviranja mehanizma ERM-2 Hrvatska i Bugarska morat će održavati tečaj nacionalne valute u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru te u tečajnom mehanizmu provesti najmanje dvije godine. U osnovi to znači da bi se u Hrvatskoj euro mogao uvesti s prvim danom 2023. godine.

Hrvatska je ušla u mehanizam ERM 2 u vrlo osjetljivim vremenima, pa nije najjasnije u kojoj će se mjeri budućoj članici eurozone dopustiti odstupanje od temeljnih pokazatelja koje zemlja mora držati pod kontrolom, baš kao što mora kontrolirati tečaj u rasponu od plus/minus 15 posto prema euru. Prije svega se motre razina javnog duga, inflacija i proračunski deficit.
Što se tiče inflacije, nju sustavno pokušava probuditi kod članica eurozone Europska središnja banka, ali u tome nije osobito uspješna.

Javni dug i proračunski deficit kriteriji su koji će na putu oporavka od krize izazvane pandemijom Covida-19 svakako biti vrlo fleksibilni.

Na sastanku Eurogrupe, koja okuplja ministre financija, već je zaključeno da je fiskalni odgovor na krizu u potpunosti opravdan te je, zapravo, dano zeleno svjetlo članicama za nastavak ekspanzivne fiskalne politike u ovoj, ali i, po potrebi, u 2021. godini. EU će tolerirati kršenje Maastrichtskih kriterija, kao i onih iz Pakta za stabilnost i rast, sve dok se ekonomska aktivnost ne vrati na razinu iz 2019. godine. Drugim riječima, zemlje će do daljnjega moći probijati limit od 3 posto deficita prema BDP-u, kao i 60 posto javnog duga u odnosu na BDP.

Upravo na tom sastanku Eurogrupe vodstvo je od Portugalca Márija Centena preuzeo irski ministar financija Paschal Donohoe. Eurogrupa kao skup ministara financija nije uspjela postići dogovor o lansiranju Fonda za oporavak i otpornost vrijednog 560 milijardi eura zbog protivljenja štedljivih Austrije, Nizozemske, Danske i Švedske. Donohoe očekuje da će problem zastoja riješiti viša politička razina tj. Vijeće Europe. Sporazum na razini šefova država od ekstremne je važnosti za Hrvatsku jer očekujemo povlačenje 10 milijardi eura, što ne ulazi u okvire srednjoročnog financiranja, gdje računamo na još 12 milijardi.

Delikatan trenutak

S obzirom na razinu napetosti između neuspješnijih južnoeuropskih zemalja (Italija, Španjolska, Grčka…) i bogatijeg sjevera oko uvjeta financiranja oporavka, odluka o ulasku Hrvatske i Bugarske u eurozonu stiže u izrazito delikatnom trenutku. Južne zemlje sada inzistiraju na što višim iznosima grantova bez ikakvih uvjeta, a sjevernjaci traže realizaciju reformi te veći dio zajmova u odnosu na grantove.

Europska centralna banka Hrvatsku na neki način već tretira kao da je aktivirala mehanizam ERM 2. Naime, nakon izbijanja krize izazvane pandemijom Covida-19 premijer Andrej Plenković i guverner Boris Vujčić dogovorili su s ECB-om swap liniju od 2 milijarde eura koja omogućava HNB-u zamjenu eura za kune. Sada, kada službeno budemo u okviru EMR 2, očekuje se da će se ta linija tehnički obnoviti početkom sljedeće godine, što HNB-u značajno relaksira brige zbog kontrole tečaja i održavanja eksterne likvidnosti zemlje. Valja podsjetiti kako je nakon izbijanja krize izazvane pandemijom zbog stabilizacije tečaja HNB poslovnim bankama prodao oko 2,6 milijardi eura, zbog čega su devizne pričuve smanjene, ali su ostale na solidnoj razini od oko 15-ak milijardi eura neto. Uz to, i poslovne banke drže 5-6 milijardi eura koje mogu povući iz inozemstva bude li potrebno. Važno je u ovom kontekstu naglasiti da će tečajni rizici, koji mogu uzrokovati velike probleme malim ekonomijama s vlastitom valutom, ulaskom u eurozonu nestati.

Budući da je sada jasno iscrtan horizont ulaska u eurozonu, HNB će morati požuriti s tehničkom pripremom za uvođenje eura kao valute plaćanja. Primjerice, HNB planira sagraditi novi nacionalni trezor kao najsuvremenije mjesto čuvanja i manipulacije gotovinom. S kunskim novčanicama i kovanicama još se može provlačiti sa zastarjelim centralnim trezorom na dosadašnjoj lokaciji u staroj zgradi HNB-a na Trgu burze, ali kad u zemlju stignu prve pošiljke novčanica eura, modernizacija upravljanja gotovinom postat će nužnost. Novi nacionalni trezor najvjerojatnije će se graditi na prostoru vojarne Croatia, koja se nalazi uz novozagrebačko naselje Dugave.

• European Exchange Rate Mechanisam 2 (ERM 2; nekad ERM) postoji otkako je uveden euro, 1999. godine, i u osnovi predstavlja dio europskog monetarnog sustava koji treba smanjiti velike skokove tečajeva zemalja koje se pripremaju za ulazak u eurozonu, odnosno uvođenje eura

• ERM 2 je postavio kriterije koji su jedinstveni mehanizam za ocjenjivanje politika budućih članica eurozone (tečaj, inflacija, deficit, javni dug)

• ERM je baziran na ideji fiksiranja tečajeva, ali uz mogućnost da se tečajevi mijenjaju od određene razine, što se naziva "semi-pegged" sustavom

• Trenutačno je unutar režima ERM 2 dopušteno da nacionalna valuta fluktuira plus/minus 15 posto prema euru

• Od zemalja koje žele uvesti euro očekuje se da u mehanizmu ERM 2 trebaju biti najmanje dvije godine prije nego što postanu punopravne članice eurozone, odnosno do uvođenja eura

• Aktiviranjem mehanizma EMR 2 utvrđuje se tečaj po kojem ćemo mijenjati kune za eure u trenutku uvođenja eura kao službenog sredstva plaćanja

• Ulazak u ERM 2 najvjerojatnije predstavlja sigurni put k uvođenju eura s malo šanse za promjenu politike

Europska komisija u petak je pozdravila odluku o uključivanju Hrvatske i Bugarske u Europski tečajni mehanizam (ERM II), ključni korak za ulazak u eurozonu.

"Komisija pozdravlja odluku o uključivanju bugarskog leva i hrvatske kune u ERM II. Također pozdravlja odluku Upravnog vijeća Europske središnje banke o tijesnoj suradnji s obje zemlje, što označava njihov ulazak u bankovnu uniju", kaže se u priopćenju Europske komisije.

Komisija dodaje da ulazak u ERM II predstavlja važnu prekretnicu u nastojanjima Bugarske i Hrvatske da se pridruže europodručju.

Da bi ispunile uvjete za uvođenje eura, obje države članice sada moraju najmanje dvije godine sudjelovati u mehanizmu bez ozbiljnih napetosti, prije svega bez devalvacije središnjeg valutnog tečaja u odnosu na euro na vlastitu inicijativu.

Komisija će i dalje poticati i podupirati nastojanja bugarskih i hrvatskih tijela da dovrše postupak pridruživanja europodručju.

"Euro je opipljiv simbol europskog jedinstva, blagostanja i solidarnosti. U toj se odluci uviđa da su Bugarska i Hrvatska već provele važne gospodarske reforme te se potvrđuje da je europska jedinstvena valuta i dalje privlačna. Nastavit ćemo podržavati obje zemlje u njihovim sljedećim i završnim koracima prema pristupanju europodručju", rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za gospodarstvo Valdis Dombrovskis ističe da ovaj korak "svjedoči o privlačnosti naše zajedničke valute, koja je još uvijek relativno mlada, ali vrlo uspješna na globalnoj razini".

Povjerenik za gospodarstvo Paolo Gentiloni kaže da u vrijeme krize i nesigurnosti ova odluka šalje poruku povjerenja u euro te da su Hrvatska i Bugarska uložile velike napore kako bi se pripremile za ulazak u ERM II i bankovnu uniju.

"Taj njihov ključni korak prema našoj zajedničkoj valuti, za nas Europljane novi je korak prema sve povezanijoj Uniji", rekao je Gentiloni.

Zadnje proširenje europodručja bilo je 2015. godine kada se zajedničkoj europskoj valuti pridružila Litva.

Trenutačno eurozona broji 19 članica. Sve zemlje članice, osim Danske, imaju obvezu uvesti euro. Danska inače sudjeluju u ERM II.

Europska komisija je 10. lipnja objavila izvješće o konvergenciji u kojem ocjenjuje napredak koji su države članice izvan europodručja ostvarile prema uvođenju eura.

Prema tom izvješću, Hrvatska ispunjava sve kriterije za ulazak u europodručje osim članstva u Europskom tečajnom mehanizmu (ERM II).

Od sedam zemalja obuhvaćenih tim izvješćem, koje se objavljuje svake dvije godine, samo Hrvatska ispunjava sve uvjete osim najmanje dvogodišnjeg staža u ERM II

Za ulazak u eurozonu potrebno je ispuniti konvergencijske kriterije, tzv. "kriterije iz Maastrichta". Oni uključuju stabilnost cijena, uredne javne financije, stabilnost deviznog tečaja i konvergenciju dugoročnih kamatnih stopa. Provjerava se i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s pravilima ekonomske i monetarne unije (EMU).

Hrvatska i Švedska ispunjavaju sve kriterije ekonomske konvergencije, a jedino Hrvatska ima u potpunosti usklađeno zakonodavstvo s pravilima ekonomske i monetarne unije. (Hina)

Vezane vijesti