‘NEMA VARANJA‘

Hrvati iz Švicarske objasnili model na koji prelazi Zagreb: ‘Skupo je, ali nam je država čista‘

Nedavno sam recimo, bacila madrac. Morala sam izračunati koliko ima kilograma pa kupiti markice - priča Marina Zimmerman

Marina Zimmerman i Suzana Božić

 Privatna arhiva

Marina Zimmerman i Suzana Božić žive u u malom švicarskom mjestu, Urdorfu, četiri kilometra udaljenom od Züricha. Marinina šesteročlana obitelj stanuje u zgradi, Suzana sa suprugom i jednim djetetom ima obiteljsku kuću. Njihovi računi za smeće razlikuju se utoliko što Marini za njezinu veliku obitelj treba više vreća za mješoviti komunalni otpad. Jer, cijena paušala je ista za sve, a vreće se kupuju. Matematika je jednostavna, koliko vreća kupiš, toliko više potrošiš.

- Cijene vrećica razlikuju se ovisno o zapremnini. Najmanja, od 17 litara, je 85 rafa, 35 litara je 1,70 franaka, 60 litara 3,10 franaka, i najveća od 110 litara košta 5,30 franaka. Kupujemo ih uglavnom pakirane po 10 komada, ali moguće je kupiti i jednu po jednu. Skuplja se jednom tjedno ujutro.

Naviknuti raditi i plaćati

Zabranjeno je vreće ostavljati navečer ispred kuće, iznose se ujutro prije sakupljanja - rekla je za Jutarnji Suzana Božić.

Tko želi, nastavlja, može si sam kupiti kontejner, koji za biootpad, kakav ima obitelj Božić, košta 90 franaka, što je uz aktualnu inflaciju oko 85 eura. Što se tiče paušala, obje sugovornice "misle" da je on oko 17, 18 franka.

- Taj paušal plaćamo u sklopu računa za struju. Nitko ovdje ne vodi računa o računima. Naviknuti smo raditi i plaćati, a ne pada nam na pamet da bi nas netko varao - kaže Suzana. U zgradama je drugačije samo utoliko što one imaju kontejnere za mješoviti i biootpad, u koji stanari bacaju smeće. Ubaci li i netko drugi u njihov kontejner, njima ni iz džepa ni u džep. Iako, takvih problema nema, kažu sugovornice.

Isplati se odvajati

- Svu plastiku možemo odnositi besplatno na punktove ili u svaku trgovinu. Naknada za boce već deset godina nema pa nema ni gužvi pri odlaganju. Limenke i staklo nosimo u kontejnere na punktu - kaže Marina Zimmerman.

Ovakav je sistem plaćanja naučio Švicarce da što manje otpada uopće donesu kući pa uglavnom sve što mogu kupuju u rinfuzi, a toga je sve više. Također, otpad im se isplati odvajati jer to znači manje vrećica, a one im, ni uz švicarski standard, nisu jeftine.

- Uz cijene vrećica koje sam vam rekla i paušal, prema grubom izračunu, mjesečno nas smeće košta oko 65 franaka, što je financijski veći trošak kućanstva, ali zato imamo čistu državu. Što se drugog otpada tiče, njegov se odvoz plaća markicama.

- Nedavno sam recimo, bacila madrac. Morala sam izračunati koliko ima kilograma pa kupiti markice. Šest kilograma je jedna markica, a ona košta dva franka.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 23:24