EMOCIJE KOŠTAJU

Hoće li se Hajduk domoći prostora vrijednog zlata: ‘Cijena za kvadrat stambenog prostora? Astronomska!‘

U samom centru grada, čiji je prostor odavno pojeo beton, vrijednost terena na kojima je Hajduk nizao titule i odigrao svoje najbolje utakmice – astronomska je

Stari plac u Splitu

 Duje Klarić/Cropix

Po tko zna koji put je aktualno vraćanje Starog placa u centru Splita Hajduku.

Spominju se još i tereni NK-a Dalmatinac na Spinutu. U samom centru grada, čiji je prostor odavno pojeo beton, vrijednost terena na kojima je Hajduk nizao titule i odigrao svoje najbolje utakmice – astronomska je. Iako ljubav prema Hajduku nema cijenu, objekti koji bi se vratili "bilima" svakako imaju. Bilo kakva gradnja na tom prostoru, "nadožuntavanje" poslovnih prostora, podzemnih garaža i ugostiteljskih objekata, vrijedna je zlata, piše Slobodna Dalmacija.

– U svakom slučaju, sve je na tom mjestu skupo jer se tu prvenstveno radi o emocijama. I da vam kažem bilo koju svotu koju bi za zemljište, poslovne prostore i stanove trebalo izdvojiti, pogriješit ću. Iako se tu dugo nije gradilo ništa, mislim da stambeni prostori oko Starog placa ne bi bili jeftiniji od pet tisuća eura po metru četvornome. E, sad, da je naše tržište nekretnina čudno, pa se u centru grada znaju naći stanovi za nešto više od dvije tisuće eura, a novogradnje na Mejašima se prodaju i za 3500 ili 4000 eura po kvadratu – to je naša stvarnost. No, Stari plac kao samo srce, duša grada, i sve što bi se na njemu i oko njega stvorilo, nikako ne bi smjelo vrijediti manje od pet tisuća eura po kvadratu – kaže posrednik u prometu nekretninama Ervin Poljaković iz tvrtke "Plexus".

Izostala politička volja

Da je to tako, potvrdila je svojedobno i Programsko-arhitektonska studija koju su 1996., na Sudamju, predstavili arhitekti Jerko Rošin, Vlado Krstulović i Robert Pleić.

Oni su, u skladu s potrebama Splićana u to vrijeme, besplatno ponudili svoje intelektualne usluge i vrijednu studiju promovirali na izložbi u Staroj gradskoj vijećnici. Materijalne troškove snosio je naš eminentni skladatelj Zdenko Runjić, odnosno njegova tvrtka "Skalinada".

– Mi smo odgovorili na sva važna pitanja koja su tada tištala Splićane. Zanimalo nas je što bi oni željeli vidjeti na tomu mjestu, a ispalo je da su to sportski, zabavni, kulturni i poslovno-stambeni sadržaji; sprega svega onog što bi se dogodilo na 56.000 metara četvornih prostora jednog nedefiniranog prostora na kojem je, kako onda, tako i danas, nužno reafirmirati prostorne vrijednosti do kojih se nekada držalo – kaže naš ugledni arhitekt Rošin.

Njegov "Studio R" predstavio je studiju Splićanima, o njoj se puno i pisalo i govorilo, ali nije bilo političke volje zamišljeno pretočiti u djelo.

– U mojemu uredu još vise slike projekta "Stari plac". Možete ovdje vidjeti i maketu. U to vrijeme gradonačelnik Splita bio je Nikola Grabić. Zašto nije došlo do realizacije projekta koji bi, među ostalim, riješio i parkiranje u centru grada, jer je njime bilo predviđeno oko dvije tisuće parkirališnih mjesta? Pa zato jer gradski oci spavaju. Svako pitanje ima odgovor, a svaki problem rješenje, samo ako mu se ima volje pristupiti na pravi način – kaže Rošin.

Poslovne zgrade i crkvica

Taj koncept je, ističe Rošin, rađen za Split trećeg tisućljeća.

– Mi smo odmah shvatili da između sjeverozapadnoga kantuna Starog placa, onoga kod nekadašnje biskupove kuće, i Hajdukova doma postoji visinska razlika od dvije etaže. I zato smo tu predvidjeli podzemnu garažu. Njome bismo riješili sve potrebe onih koji automobilima dolaze u centar. To bi zahtijevalo jednu blagu rekonstrukciju postojeće ceste – objašnjava Rošin.

– Nad garažom bi niknuli različiti sadržaji: koncertna dvorana, baletni studio, amfiteatar s više pozornica. Postojeći prostor bi se dijelom pretvorio u park, a dijelom u komercijalne i javne sadržaje: prostorije za izviđače i glazbenu školu, galeriju "Vidović", a gradila bi se i dva manja hotela s garažama. Pet posto od ukupnog prostora bilo bi namijenjeno stanovanju. Stanovi bi se gradili na najvišim etažama – veli Rošin, te dodaje da je glavni razlog za to bila činjenica da su područja u kojima nitko ne stanuje nerijetko prepušteni stihiji i razbojstvu.

– Stanari su na neki način čuvari prostora. Brojke vam govore sve. Tu se može graditi centralna garaža na 48.300 metara četvornih, hotelske garaže bi zauzele prostor od 4000, odnosno 3300 metara četvornih. Tu je Runjićeva "Skalinada" predvidjela TV studio, pa prostor za tehnički inventar HNK-a, kojem on i danas manjka, studio za radiopostaju, galeriju za povremene izložbe, zatim etnografski muzej, te, kako sam već rekao, malu i veliku koncertnu dvoranu, baletni studio, glazbenu školu, prostor u kojem bi se okupljali izviđači.

Bilo bi tu i ugostiteljskih objekata u funkciji toga velikog centra koji bi zauzeo otprilike pola Starog placa, na čijem smo centru planirali podignuti skulpturu s nogometnom loptom u spomen na velike Hajdukove uspjehe na tome mjestu – ističe arhitekt Rošin.

U samom srcu Splita, na Starom placu, prostoru koji bi se mogao vratiti Hajduku, bile su spomenutom studijom trojice arhitekata predviđene i tri poslovne višenamjenske zgrade i jedna crkvica. Ima li šanse da se oživi ovaj zaboravljeni projekt?

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
13. studeni 2024 01:20