KAOS U PRISAVLJU

HOĆE LI POLA URE KULTURE OPSTATI? Burna rasprava na Programskom vijeću HRT-a

ZAGREB - Dvojba o tomu hoće li se emisija "Pola ure kulture" ugasiti nakon 20 godina emitiranja i hoće li ju zamijeniti nova emisija danas nije razriješena na sjednici Programskoga vijeća HRT-a na kojoj je glavna tema bila upravo kultura na HRT-u i Hrvatskom radiju.

"Prvi program HTV-a mora imati jaku kulturnu emisiju i to je dosad bila emisija Pola ure kulture, no može se više, modernije i provokativnije", kazala je glavna urednica Prvog programa HTV-a Gordana Mrđen i najavila da se skupljaju prijedlozi za novu emisiju pa će vidjeti kakav je kreativni i produkcijski odaziv, no nije željela ni potvrditi niti opovrgnuti hoće li "Pola ure kulture" biti ugašena.

Glavni urednik Trećeg programa HTV-a Dean Šoša naglasio je kako je kultura na HTV-u i HR-u danas zastupljenija više nego ikad zbog specijaliziranoga Trećeg programa i ustvrdio kako nema govora o "getoizaciji" kulture na Trećem jer i na Prvom i Drugom programu postoji niz specijaliziranih emisija. Posebna se pažnja, kaže, posvetila arhitekturi i likovnoj umjetnosti, a od jeseni će napraviti iskorak u književnosti, dok će uz pomoć nezavisnih proizvođača ponuditi i sadržaje iz područja filozofije i stripa. Važno mjesto na HTV-u zauzima film, a u zadnje dvije godine afirmirali smo hrvatski te kratki film, kaže Šoša.

"Želimo se baviti progresivnim, novim temama i stvarati ono što će sutra biti baština. Treći program Hrvatskog radija to već radi", rekla je rukovoditeljica Odjela kulture, umjetnosti i religije Vlatka Kolarović i naglasila kako bi željeli biti mjesto koje kulturnjaci vole, a HRT doživljavaju kao mjesto predstavljanja svojih projekata.

Predsjednica Programskog vijeća HRT-a Nina Obuljen Koržinek ustvrdila je da takva objašnjenje o modernizaciji sadržaja u kulturi nisu dovoljna i naglasila kako je napravljen iskorak u strategiji kulturnoga programa, a da sad treba napraviti iskorak i u sadržaju, pod uvjetom da se zna kakav se točno sadržaj želi. "Ako sad ne možete reći kakav sadržaj doista želite, strpite se dok to ne nađete", poručila je upitavši zašto se emisija "Zdravo društvo" počela emitirati pa se ugasila bez odgovarajućih argumenata i zašto je emisija "Opera box" došla na Treći program "ukoliko nam je do popularizacije kulture"?

"Dobro je da ima kulture na svim programima, no problem je u tome što svagdje možeš nešto naći, ali ne znaš gdje ćeš na što naletjeti", ustvrdila je članica Programskog vijeća HRT-a Neda Ritz i navela da bi zbog informacija o kulturi i umjetnosti u svijetu poput "Pariške arhitekture", "Talijanskih vrtova" i sl. kulturnom programu HTV-a trebala jača financijska potpora.

Da previše kulture ne škodi i da bi trebala biti zastupljenija smatra i član Bruno Kragić. Međutim, on smatra da u kulturnom programu ima previše konceptualnosti i novih medija, a premalo "kulturne kulture". Rekao je i da nema ništa protiv suradnje s dvotjednikom "Zarez", ali i napomenuo da treba razmisliti i vidjeti je li to reklama novinama ili što drugo.

Na Programskom vijeću upozoreno je da sve manje ljudi gledaju i slušaju vijesti ponajprije zbog agresivnog izvještavanja pa bi stoga, kako predlažu, trebalo razmisliti o tome da se vijesti ne lakiraju i friziraju nego donose na podnošljiviji način.

Pretjerano puno je gorčine i besperspektivnosti u izvještajima, previše etiketa kojima bi, po meni, bilo mjesto samo kad se govori o vinima, rekao je Ivica Maštruko primjetivši da su primjedbe protiv gorčine i agresivnosti davali upravo vremešniji članovi Programskog vijeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:27