Hillary Clinton: Ljudi na Balkanu moraju imati odgovorne vlade

Prije gotovo jednog stoljeća u Sarajevu je započeo rat koji je promijenio tijek europske povijesti. Prije gotovo dvadeset godina taj grad je bio središtem drugog nasilnog konflikta koji je završio tek s Daytonskim sporazumom 1995. godine. A prije deset godina s još svježim sjećanjem na jugoslavenske ratove, Europska Unija je potvrdila ključnu ulogu euroatlantskih multilateralnih institucija u budućoj sigurnosti i stabilnosti Balkana. Danas, Sarajevo živi u miru kao simbol obnove i pomirenja, reprezentirajući sve mogućnosti i izazove europskih i euroatlantskih integracija.

Pokretač reformi

U srijedu, 2. lipnja španjolsko predsjedništvo EU će biti domaćin ministarskog sastanka u Sarajevu na kojem će sudjelovati visoki predstavnici zemalja članica EU, Zapadnog Balkana, SAD-a, Rusije i Turske kako bi dodatno potvrdili opredjeljenje, koje svi dijelimo, za sigurnost i stabilnost Balkana kroz integraciju u europske i euroatlantske institucije. Integriranje Zapadnog Balkana u euroatlantsku zajednicu ostaje jednim od posljednjih izazova u izgradnji demokratske i ujedinjene Europe. U Sarajevu će EU ministri obnoviti svoje opredjeljenje za smještavanje Balkana u Europu i za europsku perspektivu regije. Ministri iz regije će obnoviti svoje opredjeljenje za provedbu neophodnih reformi kako bi ispunili težnje svojih naroda i pokrenuli svoje zemlje naprijed na putu prema euroatlantskoj zajednici.

Kao što smo vidjeli u protekla dva desetljeća, perspektiva integracije u EU i NATO je moćan pokretač reformi, ekonomskog napretka i vladavine prava. Članstvo ima svoje unutarnje vrijednosti dobro poznate Europljanima. Ono donosi mjesto za stolom pri europskim odlukama, slobodan protok robe i ljudi i jamstvo sigurnosti. Reforme pak koje su potrebne za članstvo u tim institucijama također donose promjene.

Nova dinamika

Ljudi u regiji žele i zaslužuju transparentnost i odgovornost svojih vlada, ista pravila igre za poslovanje i mogućnost da odgajaju svoju djecu u miru i sigurnosti. Isto im to i mi želimo. Očekujemo da će lideri u regiji biti na razini svojih odgovornosti i provesti reforme koje njihove zemlje trebaju. Tempo globalnih promjena je takav da si nitko od nas ne može dopustiti stagniranje i “business as usual”. Obveze na obje strane moraju biti stvarne, ne retoričke.

Dakle, temeljni princip novog smjera regije je jasan: zamijeniti staru dinamiku dezintegracije s novom dinamikom europskih integracija. Stupanjem na snagu Lisabonskog sporazuma kucnuo je čas za EU i Balkan da se udruže s međunarodnim partnerima regije u zajedničkom cilju. Lisabon utjelovljuje ambiciju EU da postane još aktivniji globalni igrač i Balkan predstavlja važan test za uspjeh te ambicije.

Lideri na Balkanu imat će našu punu podršku u suočavanju s izazovima reformi. Uz ispunjavanje političkih i ekonomskih Kopenhaških kriterija, balkanske zemlje moraju prihvatiti obvezu pomirbe etničkih i religijskih zajednica te političkih skupina kako bi izgradile novi nacionalni konsenzus. A regionalna i lokalna rivalstva mora zamijeniti partnerstvo usmjereno na izgradnju zajedničkih interesa. EU i SAD nisu štedjeli truda kako bi se uhvatili u koštac s mnogim frontovima u procesu stabilizacije i “europeizacije” Balkana učvršćujući vladavinu zakona i dobru vlast. Obamina administracija dala je visoki prioritet radu sa EU partnerima kako bi se ostvarili ovi ciljevi i opredjeljena je ostati angažirana u regiji u cilju ispunjenja zajedničke vizije.

Poruka nade

Prije više od godinu dana, potpredsjednik SAD-a Joe Biden i visoki predstavnik EU Javier Solana posjetili su Sarajevo s porukom nade za regiju: vrata euroatlantskih institucija ostaju otvorena za sve zemlje Balkana i mi se nadamo da ćemo pružiti dobrodošlicu svakoj od njih kad ispune uvjete za pristup. Ugovor s regijom, kojoj će se EU i SAD nanovo posvetiti u Sarajevu, 2. lipnja, ostaje čvrst: spremni smo asistirati građanima i liderima regije u zajedničkoj izgradnji bolje budućnosti.