HGSS: VOLONTERI KOJI SU SPASILI 12.000 ŽIVOTA Ima ih tisuću i u svakom su trenutku spremni za akciju gdje to nitko drugi ne može

Postoje ljudi oko nas koji su se dragovoljno obavezali da će sve svoje vrijeme besplatno posvetiti spašavanju ljudskih života. Bilo to na nastrmijoj planinskoj litici koju možete zamisliti, u snježnom vihoru ili usred ljetne žege, na terenu toliko teško prohodnom da ga samo najvještiji mogu savladati, ili pak u nekoj spilji duboko ispod zemlje ili mora. Ima ih tisuću i u svakom su trenutku spremni za akciju. Među svojim planinarima, alpinistima i vrsnim skijašima, oni su pravi pravcati specijalci, fizički i psihički najspremniji i najuvježbaniji za najkompliciranije moguće operacije potraga i spašavanja, bilo to na zemlji, pod zemljom, iz zraka ili u vodi. Do sada su spasili živote 12.000 ljudi.

Nakon pet tisuća uspješno izvedenih akcija spašavanja u svojih šest desetljeća postojanja, oni su u kolektivnoj svijesti zauzeli poslovičnu ulogu spasitelja iz nemogućih situacija. Sad ti jedino HGSS može pomoći, govori se kad se netko nađe u bezizlaznoj situaciji. Nisu tu samo u pitanju nepristupačni tereni Dinarida, opasne situacije često šalju HGSS-ovce na visoke objekte ili pak u bunare, tunele i cijevi, a spašavaju i životinje. Često su njihove intervencije potrebne kod prometnih nesreća ili u nizu ekstremnih sportova (parajedrenje, brdski biciklizam, rafting...)

Hrvatska gorska služba spašavanja (HGSS), dobrovoljna je i neprofitna humanitarna služba javnog karaktera koja brine o sigurnosti građana i gostiju još od 1950. godine i to 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Hrvatska gorska služba spašavanja osnovana je 1950. godine kao interna služba Hrvatskog planinarskog saveza, a danas je to služba javnog karaktera koja pomaže svim građanima i vrlo malo akcija odnosi se na članove planinarskih organizacija. Svojom uspješnošću stegla je glas u međunarodnim razmjerima i članica je međunarodne udruge gorskih spasilačkih službi IKAR - CISA. Rad Hrvatske gorske službe spašavanja definiran je Zakonom o zaštiti i spašavanju te Zakonom o Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja kojeg je Hrvatski Sabor donio 30. lipnja 2006.

Prema Zakonu, vozila HGSS-a za vrijeme sudjelovanja u intervencijama spašavanja imaju prednost prolaska u odnosu na druga vozila koja sudjeluju u prometu na cesti i mogu posebnim uređajima davati svjetlosne i zvučne znakove, sukladno posebnim propisima. Također, koncesionar ili vlasnik žičare ili drugog objekta i sredstva za prijevoz osoba dužan je, bez naknade i uz pravo prednosti, omogućiti prijevoz pripadnika Hrvatske gorske službe spašavanja i osoba koje se spašavaju.

HGSS osigurava sva značajnija skijališta u Hrvatskoj, Sljeme, Bjelolasicu, Platak... Također, skrbe za sigurnost na utrkama brdskih bicikla, natjecanja u sportskom penjanju ili pak ekstremnim utrkama. Usprkos vrhunskoj osposobljenosti i velikom iskustvu, iscrpljujuće višednevne potrage mogu rezultirati ozljedama spasitelja. Koncem srpnja izvještavali smo kako je teško ozlijeđen pripadnik HGSS-a koji je u potrazi za češkim turistom na Biokovu ozlijedio oko! Naime, spasitelj HGSS-a je pritom ozljedu zadobio spuštajući se niz strmi 70-metarski procjep kada se odlomila veća kamena ploča.

Potraga je trajala četiri dana i, s obzirom na maksimalne vrućine i neprohodnost terena, bila iscrpljujuća. U njoj je dnevno tragalo po pedesetak gorskih spašavatelja s psima i svim ostalim resursima. Dva dana prije, potraga na Korčuli imala je znatno više sreće; spasitelji su pronašli živog i zdravog mladića.

Priče sa sretnim završetkom redovito zaokupljaju pozornost javnosti, poput one iz srpnja kada je HGSS pronašao i spasio nestalu 22-godišnju Australku Carlu Veronicu Hulls kod Omiša. Početkom godine HGSS je na stijeni iznad Omiša spasio teško ozlijeđenu alpinisticu sa otvorenim ozlijedama glave.

U ožujku je uspješno okončana akcija spašavanja dvojice promrzlih mađarskih penjača (22 i 24 godine) koji su se krenuli penjati u stijeni Anića kuka. Nažalost, potrage ne završavaju uvijek sretno, poput one u kojoj je više od 130 spasioca na planini Kamešnici na granici između hrvatske i Bosne i Hercegovine u veljači tragalo za nestalim 52-godišnjim alpinistom Edvardom Reteljom, koji je na koncu pronađen mrtav.

Iako turistička sezona još nije bila ni na vidiku, u travnju je HGSS imao također pune ruke posla u dvije akcije spašavanja: Na Dinari je paraglajdera srušio udar vjetra, a u Paklenici je alpinist pao sa stijene.

Pored čestih nesreća u kojima su bili ugroženi ljudski životi, pozornost je ipak privukla i neobična intervencija kad su HGSS-ovci iz jame kod Gospića izvukli 200 kilograma teškog medvjeda, koji je ustrijeljen u lovu upao u dotada nepoznatu jamu.

Nisu samo krške stijene opasno mjesto za ljubitelje aktivnosti u prirodi. Primjerice, HGSS je u srpnju samo u jednom danu dvaput intervenirao na Zagrebačkoj gori, gdje je HGSS zbrinuo dvojicu planinara na Medvednici: pronašli su izgubljenog 34-godišnjaka koji se uputio u Mariju Bistricu te zbrinuli planinara koji je ozlijedio nogu.

HGSS se posvetio mnogim zadaćama spašavanja. Primjerice, redovito smo svjedoci velike požrtvovanosti pripadnika GSS-a koji evakuiraju građane u slučajevima elementarnih katastrofa, poput poplava ili snježnih nepogoda koje su mnoge stanovnike odsjekli od struje, hrane i pitke vode. U siječnju su tako pripadnici HGSS-a zajedno s vatrogascima spašavali pješački pontonski most preko rijeke Korane u centru Karlovca.

Na službenom YouTube kanalu HGSS-a mogu se pogledati snimke nekih njihovih intervencija.

Spašavanje austrijske planinarske sa stijene Anića Kuk, 2008.

HGSS je lani imao 1050 intervencija, dok je u prvih šest mjeseci ove godine brojka već narasla na 700. U cijelom svijetu je trend porasta broja nesreća, a pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja Vinko Prizmić napominje da je za to najviše zaslužan avanturistički turizam koji u svijetu godišnje raste 20 posto, a u Hrvatskoj i više.

Helikoptersko spašavanje s Paklenice, lipanj 2012.

"Sa sigurnošću mogu reći da ćemo za desetak godina imati barem pet puta više intervencija nego danas", kaže Vinko Prizmić te dodaje da je opća zabluda da su u potragama najveći problem turisti. Veći je problem domaće stanovništvo koje zbog određene bolesti, a to je najčešće Alzheimer ili neke suicidalne namjere, odlutaju u planinu ili prirodu, pa dolazi do višednevnih potraga u kojima se koriste psi i helikopteri, a sve to spasitelje najviše iscrpljuje. O tome javnost malo zna jer se o takvim akcijama ne piše. Primjerice, u ponedjeljak 5. kolovoza spasitelji su uspjeli pronaći staricu koja je odlutala na predjelu Gornjeg Prološca kod Imotskog. Tri dana kasnije, gorski spašavatelji su oko ponoći izvukli ozlijeđenog pastira iz 30-metara duboke jame kod Omiša.