HFP: 484 trgovačka društva s državnim udjelom kreću u privatizaciju

Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) izradio je popis poduzeća u kojima država ima većinski ili majinski vlasnički udio, a koja bi mogla u privatizaciju, te ga je dostavio Vladi.

Banski su dvori danas prihvatili prijedlog HFP-a, te su ga zadužili da nastavi s aktivnostima na prodaji poduzeća iz državnog portfelja. Iako sam popis tvrtki nije dostavljen novinarima, na njemu se nalazi 484 trgovačkih društava, koja su spremna za prodaju. U najvećem broju njih, 394, država ima vlasnički udio manji od 25 posto. Upravo su te tvrtke i prve na redu za privatizaciju jer im je tu sudbinu namijenio i Vladin Program gospodarskog oporavka. Nadalje, u 31 tvrtki vlasnički udio države kreće se između 25 i 50 posto, a u 59 društava država ima udio od 50 do 100 posto.

Kao modeli prodaje navode se javna dražba putem burze i javno prikupljanje dionica. Privatizirati se trenutno ne može devet tvrtki - Club Adriatic, Goričanka nova, HTP Korčula, Imonološki zavod, Inženjerski projetni biro, IPK Osijek, RIZ, Slavonija MK i Vinka, jer su ona opterećena brojnim naslijeđenim problemima, poput nagodbi s vjerovnicima.

Banski su dvori danas u Sabor uputili Zakon o državnoj potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju, kojim se potpore u tom području usklađuju s onima u EU. Time je, istakla je premijerka, „završen jedan veliki posao“. Hrvatski će poljoprivrednici, poručio je ministar poljoprivrede Petar Čobanković, u prve dvije godine članstva u Uniji dobiti oko 10 milijardi kuna, što je puno više nego što bi dobili iz državne blagajne.

Vlada je danas prihvatila i zaključak o reformi sustava Hrvatske gospodarske komore i Hrvatske obrtničke komore, koje su joj te dvije institucije dostavile ovih dana. Prema riječima ministra gospodarstva Đure Popijača, reforma tih dviju institucija trebala bi uslijediti u listopadu, a promjene bi trebale obuhvatiti njihovo racionalnije poslovanje i internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva.

Izmjenama Pravilnika o unutarnjem redu MVPEI-ja, koje je danas prihvatila Vlada, hrvatska diplomatsko-kopnzularna predstavništva dobit će trgovinske atašee. Osim fakultetskog obrazovanja i znanja dvaju svjetskih jezika, trgovinski će atašei morati imati i iskustvo u komercijalnim poslovima od najmanje pet godina.