Potrošnja statina stalno raste, osobito među starijom populacijom kojoj se češće dijagnosticiraju povišene vrijednosti masnoća u krvi. Oko ovih lijekova još je mnogo nedoumica, neke osobe kojima su propisani odbijaju ih uzimati bojeći se nuspojava, dok ih neki uzimaju na svoju ruku i nabavljaju ih na nepropisan način. Istodobno traju brojna znanstvena istraživanja o drugim mogućim korisnim učincima ovih lijekova.
O kakvim je lijekovima riječ, koje su im nuspojave i kome se nikako ne preporučuju, odgovorila nam je Marijeta Dukarić Kurtić, univ. mag. pharm. iz Hrvatske ljekarničke komore.
- Statini su lijekovi koji služe za snižavanje kolesterola u krvi. U kliničkoj praksi se u terapiji koriste atorvastatin, rosuvastatin, simvastatin, lovastatin, pravastatin i fluvastatin. Djeluju blokiranjem enzima HMG-CoA reduktaze, smanjuju "loš" kolesterol (LDL) i rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Kada se koriste?
- Statini se primjenjuju u bolesnika s visokim rizikom od infarkta miokarda, moždanog udara ili angine pektoris, kao i u bolesnika koji već imaju aterosklerotske bolesti. Preporučuje se uzimanje navečer, jer je sinteza kolesterola u jetri najintenzivnija noću.
Uzimanje statina pomaže u prevenciji kardiovaskularnih događaja poput infarkta miokarda ili moždanog udara u bolesnika koji još nisu imali aterosklerotsku bolest ili kardio-moždani događaj, ali imaju povišeni rizik. Primjenjuju se u bolesnika s povišenim kolesterolom te u bolesnika koji imaju više rizičnih čimbenika poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, pušenja ili kroničnog stresa. Također se koriste u bolesnika koji već imaju postojeću aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest, primjerice nakon preboljelog infarkta miokarda (srčanog udara), moždanog udara ili angine pektoris.
Kojim se skupinama bolesnika ne preporučuju?
- Statini se ne preporučuju bolesnicima s aktivnom bolesti jetre ili povišenim jetrenim enzimima (transaminazama), kao ni u trudnoći i tijekom dojenja zbog mogućeg štetnog učinka na fetus i novorođenče. Statini se ne smiju uzimati i treba odmah prekinuti njihovu primjenu u slučaju pojave preosjetljivosti ili alergijske reakcije na statin.
Ovi lijekovi nisu bez nuspojava, koje su najčešće?
- Vrlo česte i obično prolazne nuspojave statina su blage probavne smetnje koje prolaze unutar dva tjedna od početka terapije. Preporučuje se uzimati statin navečer uz obrok.
Također se vrlo često javljaju glavobolja, vrtoglavica i umor, koje prolaze unutar tjedan dana od početka terapije. Traju li navedene nuspojave dulje od dva do tri tjedna, potrebno je javiti se liječniku.Tijekom prvih nekoliko tjedana terapije može doći do prolaznog povišenja jetrenih enzima (transaminaza). Manje česte nuspojave uključuju trajne bolove ili slabost u mišićima i u tom slučaju potrebno je odmah se javiti liječniku. Rijetko može doći do teškog oštećenja mišića s posljedičnim oštećenjem bubrega.
Kako se statini "slažu" s drugim lijekovima i hranom?
- Statini mogu djelovati na druge lijekove i povećati rizik od nuspojava, osobito bolova i slabosti u mišićima. Lijekovi poput makrolidnih antibiotika (npr. klaritromicin), nekih antifungalnih lijekova, lijekova za HIV te određenih blokatora kalcijevih kanala blokiraju enzim CYP3A4 i usporavaju razgradnju statina. To povećava koncentraciju statina u krvi pa raste rizik od nuspojava, osobito mišićnih oštećenja i povišenja jetrenih enzima.
Sok od grejpa djeluje na isti način: blokira enzim CYP3A4 i usporava razgradnju statina, čime se povećava koncentracija statina u krvi i rizik od nuspojava. Ako se statini koriste u kombiniranoj terapiji s lijekovima koji se koriste za snižavanje masnoća iz skupine fibrata (osobito gemfibrozil) također se značajno povećava rizik od pojave bolova ili slabosti u mišićima.
Jesu li moguće zloupotrebe i izazivaju li ovisnost?
- Statini nisu lijekovi s potencijalom za zlouporabu i ne izazivaju ovisnost. Primjenjuju se samo za bolesti, stanja ili simptome koji su navedeni i odobreni za njihovu primjenu. Statine je potrebno uzimati prema uputama jer nepotrebno ili neracionalno uzimanje statina ne donosi dodatne zdravstvene koristi i nije opravdano.
Kad se jednom počnu koristiti statini, treba li ih uzimati doživotno?
- Statini se koriste u prevenciji kardiovaskularnih događaja. O uvođenju statina u terapiju, kao i o trajanju terapije odlučuje liječnik. Kod pacijenata koji još nemaju aterosklerotsku bolest procjenjuje se ukupni kardiovaskularni rizik. Statini se uvode u terapiju kod pacijenata koji, uz povišene vrijednosti kolesterola, imaju i druge čimbenika rizika koji pridonose kardiovaskularnom riziku poput šećerne bolesti, hipertenzije, debljine, pušenja ili kroničnog stresa.
Postigne li se s vremenom sniženje vrijednosti kolesterola i/ili dobra regulacija drugih čimbenika rizika, liječnik može razmotriti mogućnost postupnog isključivanja statina iz terapije. Međutim, kod mnogih pacijenata vrijednosti kolesterola se ponovno povise nakon prestanka uzimanja statina pa se terapija često nastavlja dugoročno radi održavanja zaštitnog učinka.
U pacijenata koji imaju aterosklerotsku kardiovaskularnu bolest, odnosno ako su već imali srčani ili moždani udar, preporučuje se doživotno uzimanje statina zbog zaštite od ponovnog kardiovaskularnog događaja.
Koja je granica kolesterola kada treba početi uzimati statine?
- O uvođenju statina u terapiju odlučuje liječnik pomoću procjene faktora rizika, a ne samo temeljem jedne laboratorijske vrijednosti, zaključuje magistra Dukarić Kurtić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....