VELIKE INVESTICIJE

HAC kreće u dovršetak autoceste do Siska, u planu još projekata ukupno teških 1,3 mlrd. kuna

Ako bi to bilo realizirano, HAC bi prvi put u svojoj povijesti uspio dobiti bespovratna sredstva EU za neki od svojih projekata
Autocesta Zagreb - Sisak
 Boris Kovacev/Cropix

Radimo na tome da izgradnju obilaznice Novog Vinodolskog financiramo sredstvima iz fonda EU 'Konkurentnost i kohezija'. Ako u tome uspijemo, sredstvima koja smo namijenili za taj projekt krenuli bismo u izgradnju posljednjeg dijela autoceste Zagreb - Sisak", kazao je jučer predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan na okruglom stolu "Ulaganje u infrastrukturne projekte u sljedećem razdoblju", na Danima Hrvatske komore inženjera građevinarstva.

Bespovratna sredstva

Za obilaznicu Novog Vinodolskog Hrvatske autoceste u lipnju su objavile prethodno savjetovanje otvorenog postupka javne nabave, a objava natječaja se tek očekuje. Procijenjena vrijednost radova je 495 milijuna kuna. Riječ je o obilaznici dužine 9,8 km, od toga 6,5 km po trasi buduće autoceste A7, a preostalih 3,3 km odnosi se na spojne ceste do Jadranske magistrale (D8).

Dio obilaznice, dionica Selce - Novi Vinodolski, sastavni je dio buduće autoceste A7 Rupa - Rijeka - Žuta Lokva i pozicijom se poklapa s lijevim kolnikom ove autoceste. Autocesta Zagreb - Sisak sagrađena je do Lekenika i do Siska je preostalo 11 kilometara. HAC je ishodio svu potrebnu projektnu dokumentaciju te je ishođena građevinska dozvola. U tijeku je predlaganje postojećih instalacija na trasi te su započete aktivnosti na otkupu zemljišta. Procijenjena vrijednost izgradnje ovih 11 kilometara autoceste je 291 milijun kuna, a planirani rok izgradnje je dvije godine.

Ako bi to bilo realizirano, HAC bi prvi put u svojoj povijesti uspio dobiti bespovratna sredstva EU za neki od svojih projekata. Naime, EU ne sufinancira cestovne projekte koji će kasnije biti pod naplatom. Budući da će obilaznica Novog Vinodolskog biti u profilu poluautoceste te za nju nije predviđena naplata cestarine, projekt može biti nominiran za sufinanciranje iz fonda EU.

Fond za oporavak

Kako neslužbeno saznajemo, predstavnici Ministarstva prometa intenzivno pregovaraju s Europskom komisijom da se nekoliko velikih infrastrukturnih projekata koji se financiraju iz proračuna Hrvatskih cesta i Hrvatskih autocesta prebace na sufinanciranje iz fondova EU. Plan je da se dio projekata koji su već nominirani za financiranje iz fonda "Konkurentnost i kohezija" "prebace" u novopokrenuti fond EU za oporavak i otpornost, čime bi se otvorila mogućnost da se iz fonda "Konkurentnost i kohezija" sufinanciraju neki novi projekti.

Do sada projekti HAC-a i HC-a nisu mogli biti kandidirani za sufinanciranje iz tog fonda za razdoblje od 2014. do 2020. godine jer u njemu više nije bilo sredstava za prometne projekte. Naime, s obzirom na to da je sav novac iz tog fonda otišao na sufinanciranje gradnje mosta Pelješac, za sve ostale projekte u cestogradnji nije ostalo novca, stoga se svi ostali projekti cestogradnje moraju financirati novim kreditnim zaduženjem.

No, osnivanjem fonda za oporavak i otpornost, iz kojeg bi Hrvatska trebala dobiti oko 9,3 milijardi eura bespovratnih sredstava, otvara se mogućnost sufinanciranja ovih projekata. Kroz taj fond Hrvatska može nominirati projekte koji imaju riješenu svu potrebnu papirologiju te bi njihova realizacija mogla krenuti tijekom sljedeće godine. Sredstva iz ovog fonda moraju biti potrošena do 2026. godine, stoga je zahtjev Vlade u svim ministarstvima izbor projekata koji bi se mogli nominirati u fond za oporavak i otpornost.

Još projektata

Očekuje se da bi nakon nominacije projekata krajem godine Europska komisija mogla odlučiti koje projekte prihvaća za sufinanciranje. Tada će biti poznato hoće li biti prihvaćen prijedlog Ministarstva prometa da se ova tri navedena projekta ubace u fond "Konkurentnost i kohezija". Naši sugovornici tvrde da sva tri projekta zadovoljavaju kriterije EU za sufinanciranje. Naime, njihovom realizacijom povećava se sigurnost prometa, rješavanju se prometna zagušenja i promet se izmješta iz gradskih središta.

Osim projekata obilaznice N. Vinodolskog, Ministarstvo prometa pokušava dogovoriti da se iz fonda EU financiraju i neki veliki projekti Hrvatskih cesta. Riječ je o projektima izgradnje mosta Gradiške te brze ceste od mosta Gradiška do Okučana i autoceste A3, nove brze ceste Mravinci - TTTS, kao i dio splitske obilaznice te državne ceste D10 Križevci - Kloštar Vojakovački.

Ukupna vrijednost svih ovih projekata je oko 1,3 milijardi kuna. Ako Europska komisija prihvati ovaj hrvatski prijedlog, projekti bi se sufinancirali s 85 posto sredstava EU, što znači da bi se proračuni državnih tvrtki, a posredno i državni proračun, "rasteretili" za oko milijardu kuna.

Treba precizno utvrditi ovlasti policije i HAC-a

Na okruglom stolu bilo je riječi i o budućem sustavu naplate cestarine na autocestama. Huzjan i državni tajnik u Ministarstvu prometa Tomislav Mihorić nisu precizirali kada bi on mogao biti uveden.

No, Huzjan je naglasio kako je u ovom trenutku najveći problem uspostava pravnog okvira koji bi omogućio sankcioniranje korisnika koji bez plaćanja žele otići s autoceste.

Budućim Zakonom o naplati cestarine trebale bi se precizno utvrditi ovlasti policije i djelatnika HAC-a oko zaustavljanja i kažnjavanja takvih osoba koje će se pokušati besplatno voziti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 13:01