ČUDNO

Habijanovo ministarstvo hvali se da je privuklo 25 privatnih investicija. Pitali smo ih koje su to, morate čuti odgovor

Kažu da nam mogu otkriti samo one koje su već javno poznate, a polovica njih zapravo je proširenje već postojećih pogona

Damir Habijan 

 Niksa Stipanicev/Cropix

Kako bi održalo dojam da je važno za dovlačenje stranih investicija, Ministarstvo gospodarstva u svojem se godišnjem izvješću o provedbi Provedbenog programa za 2023. godinu pohvalilo da je lani pružalo podršku 25 privatnih investicijskih projekata, ali kako ih je propustilo navesti, mi smo mu se obratili i zamolili da nam da malo više informacija.

Konkretnije, o kojim je to točno investicijskim projektima riječ? U kojim su fazama investiranja te na temelju čega su ih u Ministarstvu odabrali?

Naime, u izvješću se navodi da je riječ o podršci investitorima koju Ministarstvo pruža u okviru mjere "Privlačenje i podrška investicijama", za što je u cijeloj 2023. godini izdvojeno malo više od 34.000 eura, uglavnom za potrebe izrade publikacija za investitore.

U okviru toga, stoji u nastavku, Ministarstvo pruža podršku 25 investicijskih projekata privatnih investitora koji su u raznim fazama realizacije - od inicijalne faze, koja uključuje odabir lokacije, pa do početka gradnje pogona, odnosno instalacije opreme.

Od upita do realizacije

Iako nam se čini da bi informacija o kompanijama trebala biti javna, Ministarstvo gospodarstva odbilo nam je, nažalost, dostaviti popis, uz pomalo čudno objašnjenje.

"Iako razumijemo interes za specifične pojedinosti konkretnih investicijskih projekata koje trenutno podupire Ministarstvo, nismo u mogućnosti navoditi konkretne projekte, osim onih koje su investitori sami javno objavili", stoji u odgovoru, u nastavku kojeg dodaju da mogu otkriti samo imena investitora koji su javnosti već poznati.

Tako su ovdje spomenuli investiciju kompanija FACC, Jabil, Knauf, Hospira, IMS Gear te najnoviji projekt - onaj njemačkog društva TECE koje je najavilo gradnju proizvodnog pogona u Novskoj.

image

Gradilište tvrtke Jabil u Osijeku

Vlado Kos/Cropix

"Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja obavlja poslove promocije ulaganja i operativne podrške potencijalnim i postojećim investitorima, od početnog upita do realizacije investicije, te izrađuje ponude koje uključuju uvjete poslovanja i prednosti za ulaganje u Hrvatskoj, uključujući niz podataka koji su investitorima relevantni za donošenje odluke o odabiru lokacije. Sve navedeno radi se u koordinaciji s drugim državnim tijelima i jedinicama regionalne i lokalne samouprave, a kako bi se osigurao usklađen pristup", stoji u odgovoru.

Proširenje pogona

Ipak, iz Ministarstva propuštaju spomenuti da dio ovih kompanija već godinama posluje u Hrvatskoj i da su investicije na kojima rade zapravo proširenje postojeće proizvodnje, kao što je to, recimo, slučaj s FACC-om.

Ta tvrtka u Hrvatskoj posluje od 2021. godine, proizvodi komponente za unutrašnjost kabina poslovnih mlažnjaka i zrakoplova, a najnovijom investicijom zapravo će proširiti postojeći pogon u Jakovlju.

Isto je i s investicijom Knaufa koji širi postojeću tvornicu u Novom Marofu i time planira otvoriti 70 novih radnih mjesta, kao i s Hospirom koja u Brdovcu, gdje godinama posluje, ulaže 100 milijuna eura kako bi izradila novi proizvodni pogon.

Od spomenutih projekata posve su novi onaj tvrtke IMS Gear, koja u osječkoj poduzetničkoj zoni Nemetin investira šest milijuna eura u tvornicu u kojoj će proizvoditi dijelove za opskrbu kupaca iz automobilske industrije sa sjedištem u jugoistočnoj Europi.

Nova je i investicija tvrtke Jabil, također u Osijeku, koja tu uskoro planira početi s proizvodnjom matičnih ploča za autoindustriju, kao i ulaganje TECE-a, njemačke tvrtke koja u Novsku ulaže 25 milijuna eura, a primarno se bavi proizvodnjom sanitarnih proizvoda i instalacijskih sustava.

Održiv promet

Dodatno, u izvješću Ministarstva se spominje da je mjera "Promocija i podrška investicijama" usmjerena prema ostvarenju održivog razvoja te da je njezina namjera promovirati privatna ulaganja usmjerena u zelenu i digitalnu tranziciju, a osobito u "okolišnu tranziciju, održiv gradski i željeznički promet, čistu i učinkovitu proizvodnju i korištenje energije te širokopojasni brzi Internet".

Ministarstvo smo stoga pitali kako spomenuti projekti doprinose ovim ciljevima, posebnom s obzirom na činjenicu da se ovi koje su naveli teško uklapaju u "zelenu viziju" (dapače, mnogi sugeriraju suprotno jer pretpostavljaju ulaganje u industriju automobilskih dijelova, opreme za zrakoplove i slično).

Ipak, nismo dobili konkretan odgovor, nego su napomenuli da su projekti "usklađeni s našom predanošću zelenim i digitalnim prijelazima, kao i ekološkoj infrastrukturi".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. studeni 2024 07:05