Ako se nastave odgađati reforme, Hrvatska će imati problema i s uvođenjem eura. Upozorenje je to koje se između redaka može iščitati iz posljednje Informacije o gospodarskim kretanjima i prognozama Hrvatske narodne banke (HNB), u kojoj se, među ostalim, analiziraju i problemi na koje bi Hrvatska mogla naići kao nova članica EU i budući aplikant za uvođenje jedinstvene europske valute.
Kriteriji EU Komisije
U središnjoj banci upozoravaju da su ključni hrvatski problemi niska konkurentnost i nefleksibilnost tržišta rada te javne financije. Stručnjaci HNB-a pritom se pozivaju na 11 kriterija koje je utvrdila Europska komisija, a čija je svrha usklađivanje nacionalnih ekonomskih politika. Ako Bruxelles utvrdi da neka članica ima izraženu makroekonomsku neravnotežu ili da postoji znatan rizik od nje, Europska komisija izrađuje dubinsku analizu stanja gospodarstva te zemlje. Posljedica toga je nalog da se isprave nepravilnosti, a kod članica zone eura moguće su i financijske kazne.
Guverner Boris Vujčić: 'HNB ili MMF - lažna je dilema. Reforme se moraju provesti!'
U disbalansu
Europska je komisija, navodi se u HNB-ovu izvješću, već najavila dubinsku analizu 14 članica EU kod kojih je uočena potencijalna neravnoteža. Hrvatska nije među njima samo zato što još nije članica EU. To bi se već sljedeće godine trebalo promijeniti s obzirom na ulazak u EU 1. srpnja. Ubrzo nakon toga kreću i naše pripreme za uvođenje eura, premda malotko u Hrvatskoj sada očekuje da bismo u eurozonu mogli zakoračiti prije kraja ovog desetljeća.
Visoka ranjivost
- Vrlo je vjerojatno da će u sljedećem izvješću o mehanizmu za upozoravanje Hrvatska biti identificirana kao zemlja s potencijalnom makroekonomskom neravnotežom i visokom ranjivošću. I prije toga vidljivo je da u Hrvatskoj treba provesti mjere ekonomske politike usmjerene na povećanje konkurentnosti i fleksibilnosti tržišta rada te konoslidacije javnih financija, kao i sve druge mjere kojima bi se mogao povećati potencijalni rast - poručuju iz HNB-a.
Prevedeno na jezik običnih smrtnika, to znači da će hrvatske vlasti, uz međunarodne institucije i rejting agencije, u sljedećoj godini dobiti još jednog, mnogo jačeg kritičara, a to je Europska komisija. Ako reforme ne budemo htjeli ili mogli provesti, nalog za njihovu provedbu stići će iz Bruxellesa.
“Za Hrvatsku kao buduću očekivanu članicu eurozone procedura pri makroekonomskim neravnotežama postaje iznimno značajna poveže li se s prije spomenutom ocjenom procesa konvergencije.
Pritom bi rasprava o mjerama za otklanjanje spomenutih potencijalnih neravnoteža mogla dobiti važnu ulogu već tijekom pregovora o uključivanju kune u tečajni mehanizam ERM II te bi provođenje tih mjera moglo bitno utjecati na dinamiku procesa uvođenja eura”, diplomatski uvijeno kažu u HNB-ovu dokumentu.
U magarećoj klupi
Usporedba stanja hrvatske ekonomije po 11 pokazatelja Europske komisije otkriva da bi Hrvatska, kada bi bila članica EU, bila među najgorim novim članicama.
Naime, slabije od nas među novim članicama koje još nisu uvele euro stoji jedino Mađarska, koja ne ispunjavca četiri od 11 pokazatelja. Mi ih, za utjehu, ne ispunjavamo “samo” tri, baš kao ni Rumunjska. U našem slučaju radi se o kriterijima međunarodnih ulaganja, potom pada izvoza i rasta nezaposlenosti.
- Te kriterije treba shavćati dinamčki, a ne statično. Bit je imati održive makroekonomske pokazatelje. Primjerice, ispunjavamo kriterij salda na tekućem računu bilance plaćanja, no razlog toga je pad uvoza, što je posljedica krize, a ne rasta izvoza. No, za to je potrebno jačanje konkurentnosti, a to opet podrazumijeva reforme - ocjenjuje Zrinka Živković-Matijević, makroekonomistica Raiffeisena.
I Hrvoje Stojić, makroekonomist Hypo banke, smatra da naglasak mora biti na smanjenju proračunskih rashoda i manjka te javnoga duga. Vrlo su važne i mjere za jačanje konkurentnosti.
- To se odnosi i na reforme tržišta rada - zaključuje Stojić.
Cipar nam nije utjeha
Hrvatskoj malu utjehu može predstavljati podatak da je dio novih članica koji je uveo euro ekonomski ipak ranjiviji od nje. To se ponajprije odnosi na Cipar, a i ranjivost nekih starih članica zone eura (Irske, Grčke, Španjolske i Portugala) znanto veća nego Hrvatske. S druge strane, susjedna Slovenija ipak je manje ranjiva: ‘dežela’, naime, ne ispunjava dva od 11 kriterija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....