TROMO PRAVOSUĐE

GRUNTOVNICE U KAOSU: OPET DRAMATIČAN ZASTOJ NA ZEMLJIŠNIM ODJELIMA HRVATSKIH SUDOVA Broj neriješenih predmeta je od 2016. narastao za čak 30 posto

 
 Marko Todorov, Darko Tomas / CROPIX

Broj neriješenih zemljišnoknjižnih (zk) predmeta na 22 općinska suda u Hrvatskoj u mandatu ove Vlade povećan je za čak 19.108 ili za više od 30 posto, otkrivaju podaci koje smo analizirali iz redovitih mjesečnih izvješća o stanju u hrvatskim gruntovnicama.

Tako je ukupan broj neriješenih zk predmeta u prosincu 2019. iznosio 79.935, od toga redovnih je predmeta bilo 55.990, a u posebnim postupcima 23.945. U istom razdoblju 2016. ukupan broj neriješenih predmeta iznosio je 60.827, a od toga redovnih je bilo 42.047, a posebnih 18.780, što znači da je broj redovnih predmeta u tom razdoblju narastao za 13.943, ili 33 posto, a posebnih za 5165, ili 28 posto.

Za usporedbu, u mandatu prošle SDP-ove Vlade broj neriješenih redovnih predmeta imao je konstantan trend pada, pa su tako s 57.484 neriješenih redovnih predmeta 2011. na kraju mandata došli do 32.551 neriješenog predmeta, odnosno gotovo su prepolovili taj broj.

Od ukupnog broja neriješenih redovnih predmeta gotovo 70% se odnosi na uknjižbe prava vlasništva, a ostatak na uknjižbe založnog prava, dok se od ukupnog broja neriješenih posebnih predmeta gotovo 50% odnosi na pojedinačne ispravne postupke, a ostatak na postupke povezivanja zemljišne knjige i knjige položenih ugovora, te na prigovore.

Apsolutni rekorder po broju neriješenih predmeta je Općinski sud u Splitu, koji uz zemljišnoknjižni odjel u Splitu obuhvaća i odjele u Kaštel Lukšiću, Omišu, Solinu, Sinju, Starom Gradu, Supetru i Trogiru. Oni na zadnji dan prošle godine imaju čak 26.146 neriješenih predmeta, od toga 17.806 redovnih i 8340 posebnih. Velik broj neriješenih predmeta ima i Općinski građanski sud u Zagrebu, čak 8813, ali i Zadar s 8579 neriješenih predmeta. Gruntovnica u Virovitici je pak najažurnija - oni imaju samo 12 neriješenih predmeta, Pula 72, a Vukovar 74.

Split najgori

Općinski sud u Splitu tako nagomila gotovo 32 posto svih neriješenih redovnih predmeta u Hrvatskoj, Općinski građanski sud u Zagrebu 6,47 posto, jednako kao i zadarski, nešto manje, ali ipak značajno, neriješenih predmeta imaju i sudovi u Dubrovniku, Crikvenici i Makarskoj.

Istodobno, izvješće pokazuje da je naraslo i prosječno vrijeme rješavanja zk predmeta, i to za tri dana. Tako je u prosincu 2016. prosječno vrijeme rješavanja redovnih predmeta iznosilo 22 radna dana, dok je u istome mjesecu prošle godine prosječno za rješavanje predmeta bilo potrebno 25 radnih dana, a koeficijent koji pokazuje koliko je broj neriješenih predmeta veći od mjesečnog priliva novih predmeta s 1,01 narastao je na 1,27.

I dok u Koprivnici, Osijeku, Virovitici i Sisku predmete u prosjeku rješavaju za jedan dan, zemljišnoknjižni odjel u Sinju apsolutni je rekorder - tamo u prosjeku predmete rješavaju za čak 267 dana, odnosno za samo jedan predmet u prosjeku im treba devet radnih mjeseci.

Niti Supetar nije ništa puno bolji; njima su za jedan predmet potrebna u prosjeku 224 dana, u Imotskom su nešto brži pa im u prosjeku treba 176 dana, u Pagu 152 dana, Blatu 147 dana, Rabu 145 dana, Starom Gradu 143 dana, Makarskoj 131 dan, u Trogiru i Obrovcu 107 dana, a u Kaštel Lukšiću 105 dana.

Male plaće i odlasci

Ako se pak pogledaju podaci o broju zaprimljenih i broju riješenih redovnih predmeta, onda je tu zk odjel u Pagu najgori. Oni mjesečno zaprime 297 redovnih predmeta, a riješe samo 131, što znači da postotak riješenih u odnosu na priliv novih predmeta iznosi 44 posto, dok s druge strane u Pregradi mjesečno prime 76 predmeta, a riješe njih 136, što znači da postotak riješenih u odnosu na priljev novih predmeta iznosi čak 179 posto.

Na 22 općinska suda i 107 zk odjela u Hrvatskoj vidljivo je i smanjenje broja izdanih izvadaka, unatoč činjenici da su se neki postupci i digitalizirali, odnosno da se i preko sustava e-građanin može zatražiti zk izvadak. I dok je u prosincu 2016. izdano ukupno 84.688 zk izvadaka, u prosincu 2019. taj broj se smanjio na 75.497, a u istom razdoblju prošle godine ukupno je preko e-građanina izdano više od 6500 izvadaka.

Orsat Miljenić, bivši SDP-ov ministar pravosuđa, u čijem se mandatu prepolovio broj neriješenih predmeta, kaže kako su oni preraspoređivali predmete onim sudovima koji su imali kapacitete i koji nisu bili zatrpani.

- Neki veći sudovi su odrađivali posao manjih, primjerice predmete iz Makarske smo prebacivali u Zagreb. Imali smo i posebnu radnu grupu u Ministarstvu koja je to sve nadzirala i zaostatke smo dovodili prema nuli. Također, napravili smo i neka zakonska rješenja koja su ubrzala postupke, došlo je do spajanja zemljišnih knjiga i katastra, pa su se neke stvari i informatički mogle riješiti, a i dali smo maksimalnu potporu predsjednicima sudova da ubrzaju postupke - kaže Miljenić.

Ana-Marija Končić, voditeljica zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Sesvetama, kaže kako je osnovni razlog gomilanja neriješenih predmeta taj što jako puno ovlaštenih referenata odlazi iz službe, jer su plaće male, a novi ne dolaze. Prebačeno im je, kaže, i puno sudačkih poslova i iako rade prekovremeno, ne uspiju sve riješiti.

- Vlada strahovito nezadovoljstvo među referentima, pisali smo nadležnima u nekoliko navrata da nam se povećaju plaće, ali uzalud. Mi radimo na predmetima velike vrijednosti, a osnovna bruto plaća nam iznosi nešto više od 7000 kuna. Predmeti su nam sve složeniji – kaže Ana-Marija Končić.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. studeni 2024 07:34