ZAGREB - Bez prihoda iz proračuna niti jedna politička stranka koja želi biti ozbiljna ne bi mogla preživjeti. Zato će se i sindikalac Vilim Ribič namjerava li zaista osnivati političku stranku morati pobrinuti i za redovan dotok novca na stranački račun. Jer samo za hladni pogon trebat će mu par milijuna godišnje.
Čak i naše najveće stranke koje poput SDP-a zbog velikih troškova, prije svega onih za izbore, danas su zadužene preko glave, dok primjerice vladajući HDZ, koji se tako često voli hvaliti sa svojih 220 tisuća članova, od prikupljenih članarina ne bi mogao platiti niti račune za telefon i poštanske usluge.
Uplate iz proračuna
Vladajuća stranka naime, od članarina godišnje skupi tek 2,2 milijuna kuna što je gotovo isto kao i SDP koji ima sedam puta manje članova! I manje stranke poput HSLS većinu svojih prihoda troše za tzv. ostale troškove poput zakupa prostora, troškova komunalija, reprezentacije...
Stoga će i sindikatima, ako se namjeravaju politički angažirati, najvažnija zadaća morati biti - dobiti mandate u Saboru kako bi si osigurali novac za opstanak. Naše relevantne političke stranke danas egzistiraju upravo zahvaljujući novcu koji im svaka tri mjeseca uplaćuje Ministarstvo financija - gotovo polovicu svih njihovih prihoda čini novac poreznih obveznika. Imaju doduše neke od njih i svoje vlastite prihode koji nisu zanemarivi, primjerice SDP ima nekretnine koja je prodao ili iznajmio.
No, za ozbiljnu stranačku infrastrukturu treba i ozbiljan novac. Zato je i HDZ, unatoč milijunskim donacijama koje dobiva, digao kredit od oko milijun kuna kako bi kupio prostor za jednu svoju podružnicu.
Izdvajali iz plaća
Ne čudi zato što je većina parlamentaranih stranaka uvela i posebne članarine za one svoje ljude koji su zahvaljuaći stranci dobili neke funkcije. Tako su primjerice HSLS-ovi dužnosnici iz svojih plaća morali izdvajati 0,5 posto na stranački račun. Posebne članarine za dužnosnike i zapolenike imaju i u HDZ-u. Značajan dio novca stranke troše na zaposlene. Tako i HSLS koji je nedavno prestao biti parlamentarna stranka u svojoj centrali na Zrinjevcu ima 6 zaposlenika koji su prosječno plaćeni oko 7 tisuća kuna. Najviše zaposlenih imaju u HDZ-u - čak 70.
Lesar: Bez novca iz proračuna stranka ne može opstati
Da bi zaživjela naša najmlađa politička stranka - Hrvatski laburisti, njezin osnivač Dragutin Lesar prošao je put dug godinu dana od ideje do osnivanja prvog ogranka, a danas troškove podmiruju samo zahvaljujući donacijama svojih članova. Očekuju naravno da će na idućim izborima osvojiti zastupnička mjesta i tako barem donekle olakšati svoj rad.
- Bez novca iz proračuna politička stranka ne može opstati - tvrdi Lesar koji je krajem ožujka registrirao Hrvatske laburiste. Cijeli postupak registracije u Ministarstvu uprave odnosno ispunjavanje svih formalnosti poput odobrenja statuta i programa trajao je oko 45 dana. Laburisiti danas imaju nešto više od 1500 članova, 15 gradskih, te 14 općinskih ogranaka. Prostor za središnjicu u Zagrebu još uvijek nisu dobili, a nemaju niti stalne prihode iz proračuna. Iako je saborski zastupnik Lesar naime, ne dobiva novac iz proračuna za svoj politički rad. U nezavisne zastupnike otišao je iz HNS-ovih redova, a prema zakonu u tom slučaju novac ostaje stranci.
- Troškove zasada pokrivamo donacijama naših članova. Morali smo platiti domenu na internetu, promidžbene materijale... Troškove za benzin ili mobitel podmirjemo iz vlastitog džepa - objašnjava Lesar. Kada dobiju službene prostorije ne namjeravaju imati stalno zaposlene jer ne znaju otkuda bi ih platili. - Dok se stranka ne proširi se na cijelu Hrvatsku svi u stranci će volontirati - kaže Lesar.( S. B.)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....