SREDSTVA IZ EU

Gospodarstvo iz EU povuklo 55% novca, za klimatske promjene i upravljanje katastrofama isplaćeno manje od 25%

Postotak ugovorenih projekata je visok, ali provođenje i konkretne isplate pokazuju kakvo je realno stanje
Tomislav Ćorić
 Robert Fajt/CROPIX

Dok čekamo da se u Hrvatsku počne slijevati novac iz novog Mehanizma za oporavak i otpornost EU te strukturnih fondova za razdoblje od 2021. do 2027. godine, podaci o tome kako trošimo ono što nam je dostupno još od 2014. su indikativni i zabrinjavajući. Ukupno je isplaćeno 5,88 milijardi eura (44,7 milijardi kuna), odnosno 54,84 posto dodijeljenog, a za završetak svih projekata još imamo malo više od dvije godine.

Tablica koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o statusu povlačenja novca EU u tom sektoru, a tiče se 25,7 milijardi kuna iz golemog operativnog programa "Konkurentnost i kohezija", pokazuju da je isplaćenost mrvicu viša od prosjeka (55,1 posto), ali kad se baci pogled na elemente alokacije, vidi se da u nekima zaista škripi, a to su različiti javni projekti, od istraživanja i razvoja, prilagodbe klimatskim promjenama i energetske učinkovitosti javnog sektora do unapređenja javne vodoopskrbe i odvodnje.

Nije pritom problem što ne bi bilo dovoljno ugovora ili projekata - postotak ugovorenosti je visok, često i iznad dodijeljenog iznosa - ali provođenje i konkretne isplate pokazuju kakvo je realno stanje iskorištenosti u ovom trenutku.

Vodoprivredni projekti

Posebno su problematični veliki vodoprivredni projekti jer je za njih programirano ukupno 6,5 milijardi kuna, a do 9. srpnja je isplaćeno tek 2,9 milijardi kuna ili 44,6 posto, što znači da je toliki dio radova izveden i za njih su ispostavljeni računi nadležnim tijelima. Posve je jasno da će dio zapelih ili prekasno započetih velikih projekata morati biti prebačen, kako bi ih ipak dogurali do kraja, u novo europsko višegodišnje financijsko razdoblje od 2021. do 2027. godine. Upada u oči još jedna stvar: novac za poticanje malog i srednjeg poduzetništva, u ukupnom iznosu od 10,5 milijardi kuna, većinom je već isplaćen (76 posto). Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije u poduzetništvu stoje ipak malo lošije: ugovoreno je 65,2 posto od dostupnih 760 milijuna kuna, a isplaćeno 46,3 posto.

Vraćanje u blagajnu EU

Podaci pokazuju da je ukupna ugovorenost projekata iz gospodarstva 130,7 posto, što je uobičajeno, kažu konzultanti, jer se tako osigurava da se stopa isplaćenosti na kraju digne do najviših mogućih - u provedbi može, naime, doći do kašnjenja nekih projekata ili nepravilnosti u provođenju, što znači da se dio novca mora vratiti u blagajnu EU u vidu tzv. financijskih korekcija. Veća ugovorenost je tako svojevrsna prevencija.

"Stopa isplaćenosti od 55 posto treba nas zabrinuti. Konačni rokovi za potrošnju novca istječu krajem prosinca 2023. kada službeno završava ovo programsko razdoblje, a već imamo na raspolaganju novac za Nacionalni plan oporavka i otpornosti te alokacije iz novih operativnih programa za razdoblje od 2021. do 2027., što će dodatno opteretiti sustave i same korisnike, posebno one u javnom sektoru, i otežati im potrošnju tih sredstava", kaže iskusna konzultantica za fondove EU Ariana Vela iz tvrtke Avelant.

Napominje kako dobar dio projekata koji neće biti provedeni u ovoj financijskoj perspektivi "za svojevrsnu nagradu dobivaju prebacivanje, tzv. faziranje, u novu financijsku perspektivu, čime zapravo osiguravamo da ne propadnu, ali tako zauzimaju mjesto u novoj alokaciji za neke druge projekte koji su možda kvalitetniji i inovativniji".

Koliki će biti ukupni iznos starih projekata koji će tako biti spašavani kroz novi operativni program "Konkurentnost i kohezija", tražili smo informaciju iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje je zaduženo za taj program, ali stigla je poruka da konkretan iznos još nije poznat budući da postoje još dvije godine za realizaciju. Vela, pak, smatra kako se problem mogao izbjeći da smo adekvatnije planirali zahtjevne infrastrukturne projekte i njihovu javnu nabavu. Primjerice, kaže, ne procijeni se kvalitetno koliko bi ti složeni postupci mogli trajati i ne ukalkulira se duljina trajanja mogućih žalbi. Poduzetnici, s druge strane, nemaju takve teškoće, a projekti su puno bolje planirani u odnosu na javni sektor.

Što se tiče projekata unapređenja javne vodoopskrbe i odvodnje, gdje je stopa ugovorenosti čak 219 posto, a isplaćenost izuzetno niska, stanje nije zadovoljavajuće. "Sustav je mahnito i pretjerano ugovarao, a pitanje je jesu li razmišljali o tome odakle će namaknuti sredstva ili su već tada znali da je potrebno toliko značajno "preugovoriti" alokaciju zbog lošeg provođenja onih projekata koji su već u tzv. pipelineu. Njihova stopa isplaćenosti je tradicionalno niska jer imaju izuzetno velikih problema u pripremi i provedbi postupaka javne nabave. To je čak u jednom trenutku bilo izazvalo paralizu cijelog procesa jer su se korisnici jako bojali uopće i pokretati postupke javnih nabava zbog mogućih velikih penalizacija zbog nepravilnosti. Sada se događa zapravo to da ih se "fazira" u novu financijsku perspektivu, a osiguran im je novac i iz NPOO-a. Ti su projekti bitni i potrebni, ali njima treba puno bolje upravljati i planirati ih, pa mislim da treba napraviti analizu u čemu je problem: jesu li to korisnici, država, nepoznavanje propisa, stručnjaci koji na tim projektima rade u provedbi ili dobavljači tehnologije."

Efekti ulaganja

Unatoč svemu, i ministrica Nataša Tramišak u javnim nastupima i naša sugovornica ocjenjuju kako je moguće da većina novca EU iz razdoblja 2014. - 2020. na kraju bude iskorištena, uglavnom zahvaljujući svojevrsnom financijskom inženjeringu, kada se ubrzano pronalaze novi projekti koji "uskaču", a udovoljavaju postavljenim prioritetima i mogu se završiti u zadanom roku, dok se paralelno provode preraspodjele unutar postojećih prioriteta. No, pitanje je kakvi će biti efekti tih ulaganja, kaže Vela. Odnosno, zaključuje, "sigurno neće biti oni koje je država planirala kada je inicijalno radila operativni program "Konkurentnost i kohezija" za razdoblje od 2014. do 2020.".

Ministarstvo: Projekti OPKK-a još uvijek se provode

S obzirom na podatke iz tablice koju je objavilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja o statusu povlačenja novca EU, pitali smo ih zašto su sektori Prilagodba klimatskim promjenama i Jačanje upravljanja katastrofama izvukli najmanje, 21,5 posto i 25,8 posto, te hoće li to utjecati na realizaciju nekih projekata.

- U podacima je vidljivo sljedeće: da je u odnosu na alocirana sredstva ukupno ugovoreno 130,7%, a postotak 55,1% je samo trenutačni iznos isplaćenih sredstava. Projekti OPKK-a još uvijek se provode. Kako Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja redovito ažurira podatke i objavljuje ih na svojim mrežnim stranicama, tako na tjednoj osnovi možete pratiti daljnje isplate korisnicima - odgovorili su nam iz ministarstva koje za završetak svih projekata ima malo više od dvije godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 05:01