Godišnje radimo 121 sat manje nego u EU

ZAGREB - Da Hrvati vole spajati praznike i uživati u dugom godišnjem odmoru nije samo opći dojam, nego to neumoljivo pokazuje i statistika. Najnovije, vrlo obuhvatno istraživanje Eurostata o tržištu rada u Europskoj Uniji, plus Hrvatska i Norveška, pokazuje da je 2008. godine stalno zaposleni radnik EU u prosjeku odradio 1746 sati. Istodobno, u Hrvatskoj je na radnom mjestu proveo 1625 sati, odnosno 121 sat manje.

Britanci najmarljiviji

Prosjek EU najviše diže Velika Britanija, u kojoj se najviše radi. U 2008. prosječan broj odrađenih sati u toj zemlji iznosio je čak 2126, a slijede Norvežani (1887) i Rumunji (1852). U grupi zemalja u kojima se najmanje radi, a smjestile su se iza Hrvatske, su Danska, u kojoj je radnik u prosjeku radio 1588 sati, Francuska (1583), Belgija (1541) i posljednja Irska s tek 1492 odrađena sata.

Kada je riječ o cijeni rada, vrlo važnom pokazatelju cijene proizvodnje i konkurentnosti ekonomije, podaci govore da je među novim članicama EU najskuplji rad u Sloveniji, u kojoj radnik u prosjeku na sat stoji 13,90 eura. Slijedi Hrvatska (oko 9,5 eura), a potom Češka (9,16 eura), Mađarska (7,84), Slovačka (7,37), Rumunjska (4,20)...

U Hrvatskoj je najskuplji rad u malim tvrtkama do 49 zaposlenih: cijena rada po satu iznosi 12,31 euro. U tvrtkama od 50 do 1000 zaposlenih, radnik je po satu plaćen od 8,33 do 8,70 eura, a u poduzećima koja zapošljavaju više od tisuću ljudi cijena rada je 10,19 eura. Prema podacima Eurostata, prosječna cijena rada u 27 zemalja EU iznosi 21,78 eura. Pritom je najviša u Danskoj (36,23 eura), a najmanja u Bugarskoj (samo 2,56 eura).

Skupi doprinosi

Najveći dio troška rada odnosi se na plaće i naknade, te na socijalne doprinose koje plaća poslodavac. U prosjeku, 27 zemalja EU plaća 22 posto za socijalne doprinose, ali među zemljama postoje velike razlike. Najviši su u Švedskoj (29,73 posto), a najmanji na Malti (8,26) i u Norveškoj (6,32). U Hrvatskoj socijalni doprinosi čine 15,21 posto ukupnog troška rada. Gotovo zanemariv dio troška rada odnosi se na stručno usavršavanje, a najviše je u Francuskoj (2,12 posto), Nizozemskoj (1,30) te u Mađarskoj (1.09).