FINSKO ISTRAŽIVANJE

GDJE JE ZAGREB U ODNOSU NA DRUGE EUROPSKE GRADOVE Koliko plaćamo struju, plin i grijanje?

Finski je think-tank objavio podatke o cijenama osnovnih energenata za kućanstva u 23 europska glavna grada, uključujući i Zagreb.
Karlovac 310708.Zbog radova na glavnoj trafostanici Dubovac, u Karlovacu ce cijelo ljeto, povremeno nestajati struje.Foto: Andreja Thomas / Cropix
 Andreja Thomas / Cropix

Finski think-tank Vaasaett, specijaliziran na polju energetike, usporedio je cijene energenata za kućanstva u 23 europska glavna grada, uključujući i Zagreb.

Kada je riječ o električnoj energiji, najjeftiniji je Helsinki, čiji građani kilovatsat struje plaćaju 11.43 eurocenta, dok najskuplju struju plaćaju kućanstva u Berlinu, gdje kilovatsat košta 28.49 eurocenta.

Europski prosjek, izveden iz podataka 23 glavna grada, iznosi 20.34 eurocenta.

Zagreb je vrlo blizu tog prosjeka i cijena kilovatsata, prema podacima Vaasaetta, iznosi 19.77 eurocenta. U Ljubljani se kilovatsat naplaćuje 19.88, a u Beogradu 13.7 eurocenta.

Cijene plina

Kada je riječ o plinu, europski prosjek iznosi 7.91 eurocent po kilovatsatu, mjernoj jedinici koja se pri obračunu potrošnje plina odnedavno koristi i u Hrvatskoj.

Daleko najskuplja metropola je Stockholm, gdje kilovatsat košta 15.29 eurocenta, dok je najjeftiniji Luksemburg (5.23 eurocenta).

Zagreb je ponovno negdje oko prosjeka - kilovatsat je u studenome koštao 8.34 eurocenta. Ljubljančani plaćaju 8.41, a Beograđani 9.91 eurocent.

Kašnjenje s plaćanjem režija

Podatke finskog think-tanka prenio je BBC , koji je objavio i statistiku Eurostata o kašnjenjima s plaćanjem režija po državama članicama Europske unije.

Hrvatska u tom slučaju nije u europskom prosjeku, već se nalazi pri samom vrhu. Najviše građana režije sa zakašnjenjem plaća u Grčkoj (32 posto), a odmah iza nje slijede Bugarska i Hrvatska (28 posto).

Prosječno na razini EU s plaćanjem režija kasni deset posto građana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 08:26