Upitna je ovogodišnja kupališna sezona u imotskom Modrom jezeru. To stotinu i više godina omiljeno kupalište Imoćana svih uzrasta, a posljednjih nekoliko godina i sve većeg broja turista, moglo bi postati opasno za zdravlje kupača. No, nije u pitanju neki ljudski faktor, već ptice koja se u posljednje vrijeme skoro svaki dan spominje u Imotskom, i to u vrlo neugodnu kontekstu. Riječ je o zakonom zaštićenim morskim galebovima, piše Slobodna Dalmacija.
Ti leteći proždrljivci toliko su nahrupili u Modro jezero da njegova obala, koja je godinama bila prava mirna i čista oaza flore i faune, sada grca u galebovu izmetu i perju, a nerijetko i nekom uginulom primjerku. Sive stijene jezera, koje je tisućljećima oblikovala priroda uz pomoć sunca, vode i vjetra, svaki kamen koji je dio prelijepog jezerskog mozaika, išaran je galebovim izmetom, a smrad dopire i stotinama metara uokolo.
Ni zmije nisu sigurne
Galebovi su istrijebili i autohtonu jezersku žabu, svjedoci tvrde da jedu i jezerske zmije bjelouške, nema više drugih vrsta ptica - sve, baš sve, uništio je galeb.
Taj scenarij okupacije Modroga jezera svakodnevan je i zastrašujući. Najprije galebovi odlete na kilometar zračne linije do odlagališta otpada u prirodnoj vrtači Jezerac ili nađu neko drugo nelegalno odlagalište. Kada se pogoste, dođu na kupanje i odmor pokraj jezera. U svome preletu, posebno nad zaseocima Bage i Mustapići, svojim izmetom svakodnevno nanose štete mještanima.
Jednostavno, promijenili su sliku flore i faune jezera, poremetili prirodnu ravnotežu, a upitna je i kakvoća vode za kupanje. Naime, Modro jezero jedinstveno je po tome što je i u fazi najintenzivnijeg kupanja, bez obzira što je to voda stajaćica, njegova kvaliteta uvijek odlična i zdrava za piće. Sada, nakon najezde galebova, sigurno je da će se i to poremetiti, jer stručnjaci tvrde da je galebov izmet vrlo toksičan.
Kako se obraniti od galebova, ili, još bolje, kako ih se riješiti, jer do prije nekoliko godina ta ptica nikada nije dolazila na Modro jezero.
- Teško, vrlo teško - riječi su stručnjaka za prirodu i ptice Gvida Piasevolija iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima naše županije.
- Čim se galeb navikne, a očito se naviknuo, da poslije gozbe na nekom odlagalištu otpada dođe na odmor i osvježenje u čistu vodu jezera, njega se teško otarasiti. Svakim danom bit će ih sve više. A kako ih se riješiti? On je zaštićena vrsta i ne smije se odstrijeliti. Za to su visoke kazne. Ljudska nazočnost jedno je od rješenja, jer galeb bježi od čovjeka, no i tu ima iznimaka, jer se ta ptica brzo privikne na ambijent. Možda ideja o topovskim udarima, koji bi trebali biti ravnomjerno tempirani i česti, nije loša, ali najbolje bi bilo sanirati i zatrpati otpad na odlagalištima. Galeb tada nema hrane i odlazi na drugo mjesto - veli Piasevoli.
Petarde ih nisu otjerale
- Ovo je prešlo svaku mjeru, ovo je prava najezda, liječnički rečeno, epidemija galebova. Sve, baš sve su onečistili, zaudara cijelo jezero od njihova smrada. Pokušali smo nekim petardama kako bismo ih otjerali bukom, no već nakon druge, treće, priviknu se i ostanu na vodi ili stijenama.
Morat ćemo tražiti neke druge, zakonom dopuštene načine da ih se riješimo, jer u protivnom možemo otpisati Modro jezero - riječi su dr. Leopolda Lipoglavšeka, velikog ljubitelja imotskog modrog bisera.
Kao jedno od rješenja za obračun s galebovima Imoćanima ostaje nabava nekoliko plinskih topova, koji bi u određenim vremenskim intervalima proizvodili jake udare. No, to i košta pa se sada postavlja pitanje tko će to financirati.
Kada su ljepote jezera i hvalisanje njima kao jedinstvenim fenomenom prirode u pitanju, svatko je nadležan, ali za sada se još nitko nije javio tko bi bio nadležan za rješenje ovoga problema s galebovima, piše Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....