Franković prozvao Hajdaša Dončića zbog otpada iz ciglane njegova punca: ‘Što je poduzeo dok je bio ministar?‘

Dubrovački gradonačelnik Mate Franković oglasio se o aferi s 37.000 tona otpada u Lici, poručivši da svaki slučaj nezakonitog odlaganja otpada treba biti istražen, ali je pritom prozvao oporbene političare Sandru Benčić i Sinišu Hajdaša Dončića zbog, kako tvrdi, dvostrukih kriterija.

„Prije svega, jasno i nedvosmisleno osuđujem svakoga tko je od 2000. godine do danas nezakonito dovozio, odlagao ili zakapao otpad u Lici. Ti ljudi imaju ime i prezime i za svoja djela moraju odgovarati“, napisao je Franković.

Dodao je da aktualni slučaj 37.000 tona otpada treba potpuno istražiti, štetu sanirati, a odgovorne kazniti. No potom je pažnju usmjerio na slučaj Ciglane Perušić, koja je bila u vlasništvu Alojza Dončića, punca Siniše Hajdaša Dončića.

Franković navodi da je Dončić još 2000. dobio dozvolu Ministarstva za skladištenje i određenu obradu opasnog otpada te da su u ciglanu potom dopremani filtar-pepeo, galvanski mulj, otpadna ulja i druge opasne tvari. Tvrdi i da je inspekcija utvrdila nepravilnosti u načinu skladištenja i prerade otpada.

Ciglanu kupio krajem 90-ih, otpad počeo stizati 2001.

Te su tvrdnje u velikoj mjeri opisane i u tekstu novinarke Ivanke Tome iz 2014. godine u Večernjem listu.

Ciglana je bila zapuštena i otvorena, a u jednoj od hala nalazile su se goleme vreće sa sivom smjesom. Toma je tada procijenila da je riječ o približno tisuću kubika materijala. Kasnije je utvrđeno da je riječ o filtar-pepelu, opasnom otpadu koji je početkom 2001. dopremljen iz zagrebačke spalionice opasnog otpada Puto.

Dončić je ciglanu kupio krajem 90-ih, a već je 2000. dobio dozvole Ministarstva zaštite okoliša za skladištenje i obradu opasnog otpada. U Perušić su, prema tadašnjim podacima, stigli filtar-pepeo, galvanski mulj, leteći pepeo, motorna ulja i otpad od čišćenja spremnika.

Prema policijskim podacima koje je tada objavila Toma, u ciglani je bilo uskladišteno gotovo 200 tona filtar-pepela, 94,5 tona galvanskog mulja, gotovo 1,5 tona letećeg pepela te oko 700 kubičnih metara motornih ulja.

Problem je bio dodatno osjetljiv zbog lokacije ciglane. Županijska skupština je još prije izdavanja dozvole područje na kojem se nalazila ciglana proglasila II. i III. zonom zaštite rijeke Gacke, zbog čega su za postupanje s otpadom vrijedila stroža pravila.

Lokalno stanovništvo tada je tvrdilo da Dončiću proizvodnja crijepa nikada nije bila pravi cilj te da je ciglanu prije svega želio iskoristiti za posao s otpadom. Dončić je takve tvrdnje odbacivao i govorio da su mu lokalci od početka pokušavali onemogućiti poslovanje.

Reportaža Jutarnjeg iz 2015. godine

Godinu poslije, 2015., o istoj je ciglani pisao i novinar Jutarnjeg lista Mario Pušić. U njegovu tekstu navodi se da se u devastiranoj hali i dalje nalazilo na stotine kubika filtar-pepela, dok su prozori bili razbijeni, vrata razvaljena, a krov je na pojedinim mjestima prokišnjavao. Dio vreća s pepelom bio je pokidan, a otpad se prosipao po hali.

Još 2011. godine inspekcija Ministarstva zaštite okoliša naredila je tvrtki Kopitar da oko 200 kubičnih metara opasnog otpada premjesti u zatvoreni i čvrsti skladišni prostor. Ministarstvo je tada tvrdilo da je mjera izvršena. Međutim, kada su novinari nekoliko godina poslije ponovno obišli kompleks, zatekli su napuštenu i teško devastiranu halu u kojoj se otpad i dalje nalazio.

Pušić je tada razgovarao i s Alojzom Dončićem, koji je odbacivao odgovornost za otpad. Tvrdio je da je prema presudi Upravnog suda vlasnik otpada Zagrebački holding, odnosno Čistoća, kao pravni sljednik Puta. Dončić je tvrdio da je otpad preuzeo, ali da je nakon spora oko plaćanja ugovor raskinut te da je odgovornost za njegovo zbrinjavanje ostala na Putu.

„Otpad je u vrećama u zatvorenom prostoru, pa ne ugrožava nikoga“, govorio je tada Dončić, tvrdeći da je postupio po nalozima Ministarstva te da je dio drugog opasnog otpada već zbrinuo.

Dončić je tada tvrdio i da je zbrinjavanje drugog opasnog otpada već platio oko 150.000 kuna, dok je za filtar-pepeo čekao konačno rješenje o tome tko ga je dužan ukloniti. Istodobno je tvrdio da je cijeli kompleks više puta bio meta provala i krađa te da je stanje u kojem se ciglana nalazila posljedica dugogodišnjeg propadanja objekta.

Pitanje koje Franković danas postavlja Hajdašu Dončiću

Upravo je taj slučaj sada ponovno izvukao Franković.

„Večernji list 2014., a Jutarnji list 2015. godine izvještavali su da se u ciglani i dalje nalaze stotine kubičnih metara opasnog otpada. Bilo je to upravo u vrijeme dok je Siniša Hajdaš Dončić bio ministar u Vladi Republike Hrvatske“, napisao je.

Franković pritom naglašava da ne tvrdi kako je Hajdaš Dončić kazneno odgovoran za ono što je radio njegov punac.

„Ne tvrdim da je Siniša kazneno odgovoran za postupke svojega punca. Ali kada danas zajedno sa Sandrom drugima dijeli lekcije o ekologiji, odgovornosti i funkcioniranju sustava, javnosti duguje odgovor“, poručio je.

Pita ga što je poduzeo kada su tijekom njegova ministarskog mandata mediji ponovno izvještavali o otpadu u ciglani njegova punca. Je li tada tražio političku odgovornost? Je li govorio o „slomu sustava“ i „ekocidu“, pita Franković.

Na kraju je poruku posebno adresirao na Sandru Benčić.

„Sandra, ako ne znaš što je bilo, pitaj Sinišu.“

Važno je pritom da je Dončić u tadašnjim tekstovima odbacivao optužbe o nezakonitom postupanju s otpadom, dok je u kaznenom postupku pravomoćno oslobođen.

S druge strane, inspekcija je utvrdila da se dio otpada mora premjestiti iz neadekvatnog prostora, što je i naloženo 2011. godine.