Frankopani UPROPASTILI Ribnik: ‘Rekla nam je da je savjetnica pape pa smo joj dali dvorac’

Obitelj Frankopan, najozbiljniji kandidati za kupnju novinske kuće Vjesnik, osim nebodera na Trgu bana Jelačića u Zagrebu vlasnici su i srednjovjekovnog dvorca Ribnik nedaleko od Karlovca .

Možda bi njihov odnos prema nekretnini neprocjenjive vrijednosti mogao biti dobar poučak za kupnju Vjesnika, koji bi trebali dobiti za jednu kunu, ali i preuzeti devetmilijunski dug.

Upitno podrijetlo

Dvorac, najočuvaniji vodni grad (dvorac koji je bio okružen vodom) prodala im je općina Ribnik za 1,6 milijuna kuna, i to nakon što se prava prvokupa odrekla Županija i država. Da se gradina preda u ruke obitelji koju povjesničari godinama prozivaju lažnim plemićima bilo je dovoljno jedno pismo namjere Šveđanke Ingrid Detter de Frankopan, odnosno Ingrid Domi de Lupis Frankopan Šubić, koja se po potrebi predstavljala kao kneginja, grofica te princeza. Ona je majka potencijalnog kupca Vjesnika Petera, koji uz sva ova povijesna hrvatska prezimena ima još jedno - Zrinski.

U samo jednoj rečenici navela je da želi od dvorca napraviti muzej koji bi ponekad bio otvoren za javnost. Najavljivalo se da će se stari grad pretvoriti u odmorište za elitu, a okolne površine u golf-igrališta. Općina je tražila samo da se dvorac obnovi i da bude otvoren za građane. Danas, 10 godina poslije, nije realizirano ništa, a dvorac je u još lošijem stanju.

- Nas ovdje ne zanima jesu li oni pravi ili lažni Frankopani, samo želimo da ispoštuju ono na što su se obvezali kupoprodajnim ugovorom iz 2002. te aneksom potpisanim tri godine kasnije - govori nam načelnik općine Ribnik Željko Car. Dodaje da je Frankopanima stari grad, s obzirom na vrijednost dvorca i više od tri hektara zemljišta, darovan, a ne prodan. Nije bio načelnik kada se dvorac prodavao Frankopanima, ali je bio u prijašnjem mandatu, kada mu se prvi put javila “plemkinja” Frankopan predstavivši se kao stručnjakinja za međunarodno pravo te savjetnica pape Ivana Pavla II.

Krili se od konzervatora

Car kaže da će se zbog propadanja dvorca obratiti za pomoć Ministarstvu kulture . Naime, u 10 godina sanirano je samo krovište, a upućeni kažu da su, skrivajući se od konzervatora Ministarstva, okupili ljude iz sela kao da rade na baušteli.