VODENI ARMAGEDON

FOTO: NOVI PRIZORI UŽASA IZ SLAVONIJE Dvorištima plivaju balvani, na ogradama vise stolci, sve je puno strvina

Sa svakim centimetrom pada vode slike vodene katastrofe na istoku Hrvatske otkrivaju nove užase
 Emica Elveđi/Cropix

GUNJA, RAJEVO SELO - Sa svakim centimetrom opadanja razine vode u Gunji, Rajevom Selu, Račinovcima, Strošincima i Posavskim Podgajcima obrisi katastrofe sve su očitiji. Po poplavljenim dvorištima plivaju balvani, na ogradama vise stolice, na jednom balkonu nabijena je mješalica, čak su i neke domaće životinje smrt dočekale na ogradama. Kod jednog stočara oko 130 bikova ostalo je zarobljeno u štali i pogušilo se. Spasioci su u utorak muku mučili kako bi izvukli njihove napirene lešine, koje nisu mogli izvući kroz vrata. Užas na licima mještana, koji sa suzama u očima nijemo promatraju sve što su izgubili.

- Bježali smo iz Bosne, sad odavde, sve nam je uništeno. Krava mi je u štali, četiri bravca, a trebamo prehraniti troje djece u dobi od 2, 6 i 9 godina - jada nam se Mara Djedović glasno plačući. Pitamo je nada li se pomoći, s obzirom na desetka milijuna kuna prikupljene pomoći.

- Daj Bože da to dođe do nas, ali sumnjam.

FOTOGALERIJA: U Gunji i Rajevom selu nakon povlačenja vode mještani ulaze u svoje kuće i pokušavaju sanirati štete od poplave. Nekoliko živih životinja hoda selom, a lešine još uvijek plutaju u vodi.

Stjepana Čerkezovića zatekli smo u dnevnom boravku kako pajserom vadi uništeni parket. Unutrašnjost doma ispunjena je muljem i blatom. Njegova majka Janja za to vrijeme iz kuhinjskih elemenata vadi lonce pune vode. Sve im je uništeno. Potopljeni su im bili i kombajn i pet traktora te svi priključni strojevi, ali i ljetina koju su trebali ubirati, koja je sada potpuno propala. U Gunji je šteta na poljoprivrednim površinama 100-postotna. Čerkezovići su obrađivali 180 jutara zemlje. Na soji, pšenici i kukuruzu očekivali su zaradu od 500 tisuća kuna, a prve prihode već u srpnju.

- Ako u jesen ne usijemo, ako nam država ne pomogne, mi do sljedeće godine do sedmog mjeseca nećemo imati nikakvih prihoda, a od toga živimo - priča nam Stjepan, koji procjenjuje da im je ukupna šteta na kući i poljoprivrednim površinama i strojevima oko dva milijuna kuna. Zahvaljuje Bogu što su preživjeli i svima koji donacijama pomažu, no ogorčen je na neke sumještane.

- Policija je išla kroz selu i govorila da se sppašavaju glave, a imovina ostavi, no ispalo je da su pojedinci imali nekakvih veza i dojava, pa su izvukli skoro sve što su imali, a nama je sve ostalo. To je jako jadno između nas ovdje i tu će biti jako međusobnih zamjerki među ljudima. Neki su izvukli sve, čak i meso, puške i pse - kazao je Stjepan, dok njegova majka Janja i otac Ilija, koji su životni vijek proveli u Njemačkoj kažu: „Bog dao Bog uzeo. Samo nek smo mi živi.“ I ona je skeptična po pitanju pomoći. „Bojim se da će se prvo budžovani namiriti, a sirotinji što ostane,“ kaže nam.

Milena i Josip Filipović u utorak su prvi put došli do svoje kuće nakon devet dana. Osim dokumenata ništa drugo nisu uspjeli odnijeti. Iza kuće ostala im je privatna etno zbirka sa 650 eksponata. U njihovom dvorištu bilo je etno selo. Sve je sada razbacano, no nadaju se da će starine od preko 100 godina uspjeti restaurirati. Josip je iz dvorišta u kanti donip petero preživjelih pilića. I pijetlovi su preživjeli. Brojne druge životinje nisu bile te sreće. Na ulicama je još uginule stoke, pasa... Neugodan miris širi se selom u kojem je opasno biti bez zaštitnog odijela i maske. Kroz kuća pak kao da je prošao orkan. Namještaj je polomljen i razbacan na sve strane...

Gunjanci su pak puni riječi hvale za svoga načelnika Hrvoja Lucića, koji im je svima od prvoga dana bio na raspolaganju. No, istovremeno ih ljuti što im nadležne službe nisu osigurala dostatan broj zaštitnih odijela. Općina je u ponedjeljak izdala 370, a u utorak 300 propusnica, no u selo je ušlo samo 60 ljudi, jer se čeka novi kontigent odijela i maski. Za novi dan u Gunji i nove slike apokalipse.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 04:30