Misu zahvalnicu prigodom 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske u nedjelju u zagrebačkoj prvostolnici predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić. U koncelebraciji bili su apostolski nuncij nadbiskup Alessandro D'Errico, riječki nadbiskup Ivan Devčić, varaždinski biskup Josip Mrzljak, križevački vladika Nikola Kekić, bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak, vojni ordinarij u RH Jure Bogdan, umirovljeni vojni biskup Juraj Jezerinac, zagrebački pomoćni biskup Mijo Gorski, generalni tajnik HBK mons. Enco Rodinis, zamjenik generalnog tajnika HBK mons. Fabijan Svalina, tajnik Apostolske nuncijature u RH mons. Janusz Stanislaw Blachowiak, te drugi svećenici.
Uz mnoštvo vjernika, kako javlja Informativna katolička agencija, misi su nazočili predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, predsjednik Hrvatskoga sabora Božo Petrov, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, zastupnici Hrvatskoga sabora, ministri, predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić, te drugi predstavnici državnih, vojnih i gradskih vlasti, kao i predstavnici znanosti i kulture.
Uvodeći u slavlje, kardinal Bozanić naglasio je kako je ovo „slavlje zahvale i molitve za našu Domovinu Hrvatsku i za mir u svijetu". Na početku homilije podsjetio je kako je prije 25 godina, 15. siječnja 1992. godine u zagrebačkoj prvostolnici euharistijsko slavlje predvodio sluga Božji kardinal Franjo Kuharić u koncelebraciji sa svim hrvatskim biskupima koji su za tu prigodu došli u Zagreb da bi održali svoje prvo zasjedanje u međunarodno priznatoj državi Hrvatskoj i da bi zajedno s okupljenim narodom u Stepinčevoj katedrali zahvalili Bogu za veliki dar i novi početak.
- Nakon dvadeset i pet godina stasao je novi naraštaj. To bi vrijeme moralo biti dostatno za vrjednovanje protekloga razdoblja i važnosti spomena, ali ne smijemo zanemariti istinu da je to jednako tako vrijeme nakon kojega se lako zaboravljaju činjenice i ponekad pokušavaju promicati ona tumačenja koja ne odražavaju ni ozračje niti pokretačku snagu u tom vremenu, upozorio je kardinal.
- U Hrvatskoj je, kao i drugdje, komunistički sustav koristio strah i neistinu kao načine djelovanja, a na načelima materijalizma i ateizma predstavljao kao ideal čovjeka kojemu nije potreban Bog, kojemu nije potrebno da svoje življenje, djelovanje i umiranje mjeri mjerom vječnosti. U takvim nastojanjima, uz progonstva i ubijanja, uz poticanje raseljavanja Hrvata, gaženje prava, uz nemogućnost političke slobode, korjenito se suprotstavljalo hrvatskoj kulturi i osjećaju naroda. To je prethodilo urušavanju komunističkoga režima, do mjere da su mnogima potekle suze u trenucima kada se smjela zavijoriti hrvatska zastava i moglo zapjevati hrvatske domoljubne pjesme, rekao je kardinal.
- Stoga, smijemo reći Hrvatska je najprije sebe priznala sebi, prepoznala vrijednosti koje želi graditi u budućnosti, u zajedništvu s drugim državama i narodima. U tom povijesnom kairosu Hrvatska je živjela iznimno zajedništvo želje i cilja. Bila je ispunjena samopouzdanjem, oduševljenjem u Domovini i iseljeništvu, molitvama mnogih i spremnošću na žrtve za više ideale, rekao je kardinal.
- Hrvatska je najprije i prije međunarodnoga priznanja morala prepoznati svoju izloženost napadima, razaranjima, bešćutnosti; morala se suočiti sa svojom slabošću; morala je priznati da se ne može osloniti na veliku pomoć onih koji su mogli izvana zaustaviti nasilje, nego se pouzdati u sebe i Božju pomoć, nošena Duhom koji svijet ne može dati, ali Duhom koji oživljuje, obnavlja i pobjeđuje u žrtvi onih koji su Domovinu voljeli istinskom ljubavlju. U tako nepovoljnim međunarodnim okolnostima postojali su i oni koji su prepoznali Duha istine i pravde nad ranama Vukovara i Škabrnje, Petrinje i Gospića, Voćina i Vinkovaca, Karlovca i Slunja, sve do Dubrovnika, Šibenika i Zadra, kazao je.
Kardinal se zatim osvrnuo i na činjenicu da je Sveta Stolica bila među prvim subjektima međunarodnog prava koji su priznali Hrvatsku i Sloveniju, naznačivši pritom „da priznanje slobodne države Hrvatske nije upereno protiv nikoga, nego je izraz zauzetosti za prava svakoga, i čovjeka i naroda, to je postupak dosljednosti u obavezi poštivanja univerzalnog prava preuzetog međunarodnim deklaracijama i poveljama".
- Kako u tom činu s ljudskog i kršćanskog stajališta ne vidjeti i dublji razlog? Ondje gdje se širi mržnja, gdje se ljude ubija, narode raseljava, crkve ruše i svetinje oskvrnjuju, zar je moguće da Crkva šuti, upitao je kardinal Bozanić.
- Crkva je progovorila mijenjajući svoju tradicionalnu praksu da bi zaustavila djelovanje zla, dodao je.
Istaknuo je kako se danas sa zahvalnošću spominjemo i molimo za dr. Franju Tuđmana, prvog predsjednika međunarodno priznate Republike Hrvatske, kao i onih koji su bili vidljiva slika žrtve i dara, hrabre i odlučne ljubavi prema Domovini, a to su hrvatski branitelji.
- Gledajući njih, njihovu nesebičnost i predanost do darivanja vlastitog života, trebamo prepoznati prisutnost onoga što nadilazi zemaljske razloge, stvarnost koja se ne uređuje političkim dogovorima; moramo priznati čudesno djelo velikodušnosti koje ne proizlazi samo iz ljudske snage. S pravom danas kao vjernici smijemo reći da je i obrana Domovine i priznanje Hrvatske ostvareno s pouzdanjem u Gospodina, rekao je.
Također je podsjetio kako se u ovom zahvalnom času „ne smiju zaboraviti ni hrabra srca, glasovi i ruke koje su nam pomogle kada smo bili bespomoćni". U tom kontekstu spomenuo je i papu Ivana Pavla II., jer „što se više vremenski udaljavamo od tih događaja, sve nam je jasnija vrijednost njegova nastojanja koje je odstupalo od do tada uobičajenih diplomatskih postupaka Svete Stolice, ne bi li pomogao ugroženoj i nasiljem iscrpljenoj Hrvatskoj. Pamtimo i njegove suradnike, osobito u Državnome tajništvu Svete Stolice".
Posebno pak je spomenuo slugu Božjega kardinala Franju Kuharića i njegovo nastojanje zajedno s drugim biskupima i svećenicima da se u obrani Domovine sačuva Kristov duh, da se ne odustane od navještaja Radosne vijesti i ljubavi koju je donio Božji Jaganjac, ne popuštajući kušnji da se na mržnju odgovori mržnjom.
- Imajući tu prošlost pred očima istodobno se nalazimo pred pitanjem jesmo li tijekom dvadeset i pet godina pazili na darove u kojima je prepoznatljiv Božji Duh, rekao je kardinal.
Pojasnio je kako odgovor ne može biti jednoznačan i sasvim potvrdan, „jer da možemo, ne bismo u proteklim godinama gledali nacionalno razjedinjavanje, promicanje negativnog ozračja, obescjenjivanje općeg dobra, pa i nepoštivanje državnih institucija".
- Stoga je obljetnica i prigoda za ispit savjesti, poziv na kajanje, traženje oproštenja i novoga početka, kazao je.
U tom je kontekstu pozvao da se razmisli o načinu na koji se prenose vrijednosti novim naraštajima.
- Očito nije slučajno da se našu Domovinu želi poljuljati upravo u onome što se pokazalo najjačim i što je bilo slabljeno u vremenu neslobode. Mislim ponajprije na odnos čovjeka i Boga. To je neizbrisivo polazište hrvatskoga identiteta. Zatim, vrijednost obitelji, promicanje njezine važnosti i svega što je učvršćuje na društvenom i gospodarskom području, pazeći na otvorenost prihvaćanja dara života. Važno je područje odgoja i obrazovanja, u kojemu su vidljivi višestruki udarci otvaranje prostora za ideologizirane sadržaje koje većina roditelja ne prihvaća, neodgovornost u pripremanju mladih da preuzmu brigu za Hrvatsku ostajući u Hrvatskoj opremljeni znanjem i oduševljenjem. Još je uvijek velika kočnica neprimjeren odnos prema povijesnim ranama, a s time i prema žrtvama režima zla nacizma, fašizma i komunizma. Dok je to poglavlje neosvijetljeno, uvijek će postojati mogućnost da netko pokuša sadašnju Hrvatsku vezati uz neko drugo vrijeme, a ne uz njezinu kolijevku, a to su poglavito obrana i žrtve u Domovinskome ratu, rekao je.
Kardinal je ukazao na znakovitost da se ovo zahvalno slavlje održava u blizini Stepinčeva groba, jer „u odnosu prema njemu, može se iščitati sva suvremena hrvatska povijest".
- Istinska ljubav prema Domovini prepoznata je u njemu. Istinska čežnja za dobrom i spremnost na žrtvu nalaze se u njegovim postupcima, a njegovo pouzdanje u Boga i kada je najteže bilo je nadahnuće tolikima koji su se žrtvovali za bližnje i za Domovinu. Njegovo je služenje i životni stav odgovor na svako osporavanje dobra, rekao je.
- Oni koji Hrvatsku nisu voljeli i koji je ne vole, koji je vide tek kao neželjenu privremenost, u kardinalu Stepincu vide najveću zapreku za svoja nastojanja da Hrvatsku ponize, ocrne i spriječe u ostvarivanju boljitka. I danas se njegov lik pokušava prikazati spornim da bi se opravdalo vlastitu zarobljenost neistinama, vlastitu zatvorenost uma i srca. A mi dobro znamo da u njemu svakoga dana toliki vjernici, koji dolaze ovamo na njegov grob prepoznaju ljubav Božjega Jaganjca. Molimo zagovor blaženog Alojzija Stepinca da tu milosrdnu ljubav ponajprije prihvatimo mi, a zatim da bude prepoznata od drugih u našemu nacionalnom zajedništvu i u našoj ljubavi prema hrvatskoj domovini, rekao je na kraju homilije kardinal Bozanić.
Nakon pričesti otpjevan je svečani „Tebe Boga hvalimo", a nakon blagoslova otpjevana je hrvatska himna „Lijepa naša domovino".
Euharistijsko slavlje uveličao je zbor bogoslova i Koralista zagrebačke katedrale pod ravnanjem Miroslava Martinjaka.
Plenković: Odgovornost je na novim generacijama da unapređuju društvo
Hrvatska je slobodna zemlja, koja je ostvarila sve svoje nacionalne zadaće, a odgovornost je na novim generacijama da unapređuju društvo, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković i podsjetio da se danas, uz 25 godina od međunarodnog priznanja Republike Hrvatske, obilježava i 19. obljetnica mirne integracije hrvatskog Podunavlja, priopćila je vladina Služba za odnose s javnošću
- Danas je, među ostalim, i dan kojega obilježavamo posljednjih 19 godina, od mirne integracije hrvatskog Podunavlja 1998. godine. Tada smo zaokružili našu teritorijalnu cjelovitost, spojili sve ključne standarde koji postoje među najrazvijenijim dijelovima svijeta - rekao je.
- Odgovornost je na novim generacijama, svakoj novoj hrvatskoj Vladi, svakom novom sazivu Hrvatskog sabora da unapređuje društvo, gradi sustav političke stabilnosti, pravne sigurnosti i gospodarskog rasta i, ono što je jako važno, društvene solidarnosti i pravednosti - dodao je.
Plenković je istaknuo, navodi se u priopćenju, da radi na tome da bude što manje podjela u društvu.
- Da razvijamo kulturu dijaloga, kulturu širokog društvenog konsenzusa o temeljnim zadaćama, a da gospodarski i socijalni uvjeti življenja budu takvi da je što manje naših ljudi na rubu siromaštva i da budu maksimalno uključeni u društvo - stoji u priopćenju.
Dr. Franjo Tuđman je, kazao je Plenković, tisućljetni san hrvatskog naroda ostvario neovisnošću i međunarodnim priznanjem i mislim da bi bio zadovoljan da je Hrvatska, koja je njegovim političkim angažmanom, državničkom mudrošću i vizionarskom politikom dobila i svoju međunarodnu afirmaciju, danas ostvarila i one druge strateške zadaće koje je u svom govoru 1990. godine u Hrvatskom saboru istaknuo kao prioritet.
Na pitanje što će biti s kupnjom borbene eskadrile i modernizacijom Hrvatske vojske, predsjednik Vlade odgovorio je da je povećan proračun za Ministarstvo obrane i za Oružane snage.
- Hrvatska vojska treba imati svoje sposobnosti i u kopnenoj vojsci i u mornarici i u zrakoplovstvu. Ministar obrane i njegovi suradnici, zajedno sa svim drugima zaduženim za nacionalnu i domovinsku sigurnost, rade na procesu kako bismo se pripremili i za jačanje naših zrakoplovnih snaga - rekao je Plenković te izrazio nadu da će se idućih godina za to naći odgovarajući načini financiranja jer je to u strateškom interesu zemlje. U povodu 25. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske predsjednik Vlade Andrej Plenković položio je vijence na Oltar domovine na Medvedgradu, ispred spomenika Glas hrvatske žrtve – Zid boli, Središnjeg križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana na Mirogoju te na zajedničkoj grobnici neidentificiranih žrtava iz Domovinskog rata na Krematoriju.
Tom prigodom predsjednik Vlade Plenković istaknuo je kako mu je velika čast položiti vijenac u spomen na sve koji su dali život za slobodu, neovisnost i međunarodno priznanje Hrvatske.
- Zahvaljujem vizionarskoj i državničkoj politici prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana koji je u izrazito nepovoljnim i kompliciranim međunarodnim okolnostima iznašao, sa svojim suradnicima, prije više od 25 godina pravi način da dođemo do međunarodnog priznanja tadašnjih zemalja članica Europske zajednice.
- Sretni smo da smo pripadnici one generacije hrvatskog naroda koji uživa u slobodi, samostalnosti i neovisnosti. Prisjećamo se trenutka kada je tadašnjih 12 članica Europske zajednice, zajedničkom odlukom priznalo Hrvatsku i upravo podatak da zbog toga obilježavamo ovaj dan, govori o tome koliko je Hrvatska težila europskim vrijednostima slobode, demokracije, ljudskih prava, vladavine prava, svemu onome što smo u dva i pol desetljeća nakon toga, transformacijama našeg pravnog sustava, političkog sustava uspjeli ostvariti i članstvom u Europskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu - rekao je predsjednik Vlade Plenković i još jednom zahvalio svima koji su dali svoj život za Hrvatsku, navodi se u priopćenju. (Hina)
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....