U vremenu kada se sve više govori o očuvanju okoliša, održivoj poljoprivredi i racionalnom korištenju prirodnih resursa, ono što se nekada smatralo otpadom sve više dobiva na vrijednosti. Država kroz različite mjere potiče odgovornije gospodarenje i očuvanje kvalitete tla, a jedna od njih donosi i financijsku potporu koja bi mnoge mogla iznenaditi. Riječ je o korištenju stajskog gnoja na oraničnim površinama, za što je moguće ostvariti potporu do 215 eura po hektaru, piše Slobodna Dalmacija.
Riječ je o intervenciji iz Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. - 2027., čiji je cilj povećati sadržaj humusa u tlu, smanjiti uporabu sintetskih mineralnih gnojiva te poboljšati fizikalna i kemijska svojstva poljoprivrednog zemljišta.
Koliki su iznosi potpora?
Prema Pravilniku o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2026. godinu, planirani jedinični iznosi potpore su:
- 215 eura po hektaru za površine izvan područja ranjivih na nitrate;
- 169 eura po hektaru za površine na područjima ranjivima na nitrate.
Propisano je moguće umanjenje potpore do 10 posto, ovisno o raspoloživim sredstvima i broju prihvatljivih zahtjeva.
To znači da potpora može iznositi najmanje 193,50 eura po hektaru na ostalim područjima, odnosno 152,10 eura po hektaru na područjima ranjivima na nitrate.
Za poljoprivredno gospodarstvo s 10 hektara prihvatljivih površina to predstavlja planiranu potporu od 2150 eura, odnosno 1690 eura ako se zemljište nalazi na području ranjivom na nitrate, prije eventualnog umanjenja.
Obveze korisnika
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 3. studenoga objavila je podsjetnik korisnicima koji su podnijeli Jedinstveni zahtjev za ovu intervenciju u 2026. godini.
Korisnici su obvezni izraditi i provoditi plan gnojidbe na temelju analize tla i analize stajskog gnoja. Posebno je važno da plan gnojidbe bude izrađen prije same primjene gnojiva.
Evidenciju primjene stajskog gnoja potrebno je voditi na Obrascu 1. iz Priloga 4. Pravilnika, i to za sve ARKOD parcele prijavljene za intervenciju na kojima je stajski gnoj primijenjen tijekom 2026. godine.
Gnojidba mora biti usklađena s potrebama kulture koja se uzgaja na parceli.
Koju dokumentaciju treba dostaviti?
Dokumentacija ovisi o tome proizvodi li poljoprivredno gospodarstvo vlastiti stajski gnoj ili ga nabavlja od drugih gospodarstava.
Korisnici koji posjeduju stoku moraju dostaviti:
- ispunjen Obrazac 1. iz Priloga 4. Pravilnika;
- analizu tla;
- analizu stajskog gnoja;
- račun za uzorkovanje tla ako su uzorkovanje obavili ovlašteni ili referentni laboratoriji.
Ako gospodarstvo nema dovoljno vlastitog stajskog gnoja, potrebno je priložiti i račun ili drugi jednakovrijedan dokument o kupljenom gnoju. Dokument mora sadržavati podatke o količini i vrsti kupljenog gnoja te MIBPG i naziv gospodarstva od kojeg je nabavljen.
Poljoprivrednici koji ne posjeduju stoku i nemaju vlastitu proizvodnju stajskog gnoja također moraju dostaviti ispunjen Obrazac 1. te račun ili drugi odgovarajući dokaz o nabavi gnoja, s navedenim podacima o dobavljaču i količini.
Posebne obveze odnose se na korisnike koji obavljaju uslužni tov stoke. Oni moraju dostaviti ugovor o uslužnom tovu za godinu zahtjeva i/ili godinu koja joj prethodi te ispunjen treći dio Obrasca 1., potpisan od korisnika i organizatora tova.
Svu potrebnu dokumentaciju korisnici moraju dostaviti Agenciji za plaćanja najkasnije do 31. prosinca 2026. godine.
Iz APPRRR-a posebno upozoravaju da je potrebno voditi računa o tome da dokumentacija odgovara godini zahtjeva. Primjerice, korisnici koji su za 2026. godinu prijavili ozimu pšenicu ne trebaju evidentirati gnojidbu obavljenu 2025. godine prije njezine sjetve, nego primjenu stajskog gnoja tijekom 2026. godine, u skladu s potrebama sljedeće kulture, prenosi Slobodna Dalmacija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....