U nastavku donosimo:
- viziju grada Espoo: zašto su podatkovne centre usmjerili u urbanu mrežu i pretvorili “digitalni otpad” u korist za stanare
- uloge partnera Microsoft i Fortum u sustavu povrata topline iz serverskih dvorana
- što naglašava Markku Markkula, član gradskog vijeća Espoa i stručnjak za regionalne politike, o ulozi lokalne zajednice
- iskustva i stavove o cirkularnoj ekonomiji primijenjenoj na grijanje gradskih četvrti
- primjer šire primjenjivog modela za europske gradove i lekcije za nove podatkovne centre u regiji
Finske su zime prilično hladne i donose puno snijega, no stanovnici Espoa, drugog po veličini finskog grada, niti ove godine neće strahovati od viših računa za grijanje.
Dok su po Europi lokalne zajednice investicije u podatkovne centre tjerale nekamo na rubove periferije, u Espou su bili pametniji od toga. Dio investicija planirano su i strateški usmjerili prema urbanim dijelovima, točnije poslovnim centrima, računajući da će im digitalni otpad koji proizvode ovi centri - omogućiti besplatno grijanje.
"Priča je vrlo jednostavna: podatkovni centri, koliko god bili kontroverzni, proizvode digitalni otpad u obliku tople vode koju koriste za hlađenje, a mi smo u Espou taj resurs odlučili iskoristiti za grijanje naših nekretnina zahvaljujući čemu, ako ništa drugo, račune za grijanje uspijevamo zadržati na istoj razini kao prijašnjih godina, bez ikakvih skokova", ispričao je za Jutarnji Markku Markkula.
Desetak tisuća domova i zgrada
Ovog 76-godišnjeg člana gradskog vijeća Espoa te prvog potpredsjednika Europskog odbora regija sreli smo na EU Tjednu regija i gradova u Bruxellesu, kamo je došao prenijeti nešto od naprednog finskog znanja o održivosti ostatku Europe.
Dok se Unija uglavnom zapliće u papirologiji, velikim riječima i prijedlozima, u Finskoj već naveliko rade, pa tako službena statistika pokazuje da otprilike 40 posto kuća i domova u Espou daljinsko grijanje ima zahvaljujući otpadnim vodama iz podatkovnog centra, a to zapravo znači da se uz pomoć digitalnog otpada grije desetak tisuća domova i zgrada.
Riječ je o suradnji Microsoftova podatkovnog centra te finske nacionalne energetske kompanije Fortum, čija postrojenja za povrat topline u finskim gradovima Espou i Kirkkonummi preusmjeravaju otpadnu toplinu iz serverskih dvorana Microsoftovih podatkovnih centara u mrežu daljinskog grijanja.
Metodu osmislili pedesetih godina
U gradu sada već ima 28 podatkovnih centara, a Markkula kaže da je u izgradnji i najveći podatkovni centar u Europi dosad te bi njegova realizacija trebala biti dovršena kroz godinu dana.
Riječ je zapravo o proširenju postojećeg podatkovnog centra FIN02 čiji je investitor tvrtka atNorth, a koji bi po dovršetku u drugoj polovini 2027. godine trebao biti proširen na ukupno 11.200 četvornih metara te imati ukupni kapacitet 45 MW.
Markkula podsjeća da je Finska još davnih godina osmislila metodu kako domove i kuće grijati uz pomoć otpadnih energija tadašnjih moćnih industrija.
"S time smo počeli još pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća, a koristili smo otpadnu energiju koju je otpuštala papirna industrija. Tu energiju smo potom dovodili do domova i kuća koje su zbog jakih finskih zima uvijek trošile puno energenata za grijanje, a smatram da bi sada cijela Europska unija na isti način trebala koristiti otpadnu energiju, odnosno toplu vodu koja ostaje za podatkovnim centrima", kaže nam Markkula dodajući da u to treba usmjeriti europski novac te novac privatnih investitora.
Razmatrali nekoliko lokacija
Finski model, ističe, dobar je i po tome su pioniri u Europi. Lokalne zajednice aktivno sudjeluju u procesu realizacije investicija u podatkovne centre na način da pokušavaju osigurati lokaciju koja je relativno blizu urbane sredine, a privatni investitor potom o vlastitom trošku gradi infrastrukturu koja se spaja na nacionalnu infrastrukturu te omogućuje korištenje te otpadne tople vode za grijanje domova.
"Uloga lokalne zajednice ovdje je jako bitna i to se posebno pokazalo u našem slučaju. Kad se gradio podatkovni centar, s investitorima smo detaljno razmatrali nekoliko lokacija, njih četiri do pet, i na kraju odabrali lokaciju koja je bila na stotinu metara udaljena od nacionalne opskrbne mreže, pa su investitori trebali premostiti možda stotinu metara infrastrukture da bi se na nju spojili. To je cirkularna ekonomija i svi bi o tome trebali razmišljati", kazao je Markkula.
Ispričali smo mu i o investiciji u hrvatski podatkovni centar, točnije investiciju u Pantheon vrijednu 50 milijardi eura u Topuskom iza koje stoje američki investitor Ryan Rich te osnivački partner Jako Andabak.
"Uloga lokalne zajednice svakako je bitna i u takvim investicijama treba aktivno sudjelovati. Dakle, neka centar bude negdje bliže urbane sredine i neka cijela stvar počiva na principima cirkularne ekonomije", savjet je Markkule.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....