ZAGREB - Artur Gedike je čovjek svih branši i mnogi mu zato olako lijepe etiketu šarlatana. On sam sebe smatra čovjekom koji ne odustaje, neovisno o vrsti posla kojim se trenutačno bavi. U bivšoj državi bio je zastupnik u saborskom “trećem domu”, Vijeću udruženog rada, kasnije se iskušao u medijima kao novinar u Glasu Slavonije, u Varteksu, Deloitteu, Fimi, Varaždinskoj banci, u vrijeme rata bio je u Ministarstvu obrane u uredu za odnose s UN-om i međunarodnim agencijama...
- Gledate u čovjeka koji je prvi ušao u Vukovar nakon okupacije - kaže.
- Prošao sam uistinu sve. A otkud ja u industriji vodenih parkova? Jednostavno - jako me zanimaju ljudi i zanima me kako funkcioniraju. Zadovoljan sam ako vidim da su ljudi oko mene zadovoljni. A takav park ljude čini zadovoljnima.
Više o Ha_dva_o festivalu saznajte na http://www.h2o.hr/
Stihija iz Jugoslavije
Razgovarali smo u samoborskom uredu Fantasylanda, tvrtke koja ove godine namjerava pokrenuti realizaciju jednog od najvećih turističkih projekata u Hrvatskoj - velikog akvaparka na lokaciji bivšeg samoborskog kupališta Šmidhen.
Zašto dosad nijedne hrvatske toplice nisu dosegle razinu Čateža i sličnih vodenih parkova. Zašto to Slovenci mogu, a mi ne možemo?
- Zato što mi još iz doba Jugoslavije nosimo sa sobom stihiju koja supstituira procese planiranja. Slovenci su već u to vrijeme znali planirati. To u socijalizmu jest bio rudimentaran proces, ali činjenica je da su ga imali i da su znali definirati svoje tržište. Jednako kao što govorimo o Šmidhenu, možemo govoriti o bilo kojem takvom kapacitetu na području Hrvatske - ulagalo se taman toliko da ne uspije. Toplice su se, potpuno pogrešno, oslanjale isključivo na sustav zdravstvene skrbi i punile su se iz rezervoara klijenata koji osigurava država kroz sustav zdravstvene zaštite. Nije bilo dodane vrijednosti, modela koji bi bio okrenut tržištu “normalnih” ljudi. Ukratko, mislim da je zapravo riječ o nepoznavanju metode analize tržišta i nepriznavanju tog dijela ekonomske aktivnosti.
Čatež već godinama ima stalne goste. Ljudi tamo dolaze i na ljetovanje. Može li Šmidhen doživjeti takvu sudbinu?
- Naš je plan da Samobor zajedno sa Šmidhenom postane destinacija za široki krug ljudi iz Europe. Primarno će, naravno, naš cilj biti Zagreb koji se sa svojih milijun ljudi nalazi u neposrednoj blizini, ali sve što je u krugu tri sata vožnje nama je potencijalno zanimljivo.
Slovenija ima EU novac
Tu je Samobor u prednosti pred Čatežom jer već sam, bez nas, ima obilježja destinacije koja je ljepša i lepršavija od većine u krugu od 300 km. Najbliže slične (kopnene) destinacije su u Austriji. U ovom trenutku Slovenija za razvoj svojih termi vuče sredstva iz fondova EU, a ima i infrastrukturnu potporu države. I Čatež i Tuhelj sada investiraju u obnovu. U Hrvatskoj je priča zadnjih nekoliko desetljeća bila posve zamrla.
Doista mislite da možete Čatežu uzeti i dio slovenske publike?
- Ne mislimo, sigurni smo da možemo. U Čatež godišnje odlazi 700.000 ljudi iz Zagreba. To su naši prirodni gosti, kao i svi drugi koji žele zabavu na vodi, koji ne odlaze u terme zbog zdravlja. Tu naravno mora postojati još nekoliko komplementarnih sadržaja koji će funkcionirati zajedno s ovim projektom. I sad dolazimo do često spominjane sinergije na državnoj razini. Mi ćemo biti zabavni park, ali i dalje treba razvijati zdravstveni toplički turizam. Jesu li to Terme Zagreb koje su više orijentirane zdravstvu ili je to neka od slavonskih destinacija... Moramo se odlučiti čemu ćemo dati prioritet.
Bez kopiranja
Slavonija je puna neiskorištenih izvora...
- Postoje Bizovačke toplice, Daruvar, postoji niz toga, ali sve je to slabo iskorišteno osim, možda, Istre koja se u posljednje vrijeme u tom smislu počela buditi. Ali treba gledati pozitivno: činjenica da se nismo pomaknuli tijekom posljednih 30 godina nas zapravo stavlja u prednost pred ostalima, jer dok oni svoju ponudu i potražnju grade na iskustvima iz prošlosti, mi možemo pokrenuti nešto novo, nešto čega jednostavno još nije bilo na ovom području. Mi smo u praznom prostoru koji možemo definirati.
Ne smijemo kopirati, nego moramo ispipati preferencije svojih potencijalnih gostiju, od Amerike do Nizozemske. Svježa istraživanja pokazuju da su na posljedice krize najotpornija putovanja. U krizi, rade dobro oni koji imaju precizno definiranu ponudu.
Španjolci dizajniraju, Rusi investiraju
Ako sam dobro shvatio, novac za realizaciju stiže iz Rusije, ali ideja akvaparka je španjolska?
- Ideja je naša, hrvatska. Action Park je španjolska tvrtka, jedan od svjetskih lidera u dizajniranju i opremanju vodenih parkova.
S njima smo sklopili ugovor o dizajniranju i opremanju parka.
Kada je riječ o Rusima, mi smo u jednom trenutku u rujnu 2010. godine sklopili ugovor o financiranju u Rusiji, uz pomoć ruskog veleposlanstva u Hrvatskoj i hrvatskog u Rusiji. Riječ je o institucionalnom investitoru s kojim ćemo i realizirati cijeli projekt i koji će se uskoro predstaviti javnosti. Kako bismo se ipak osigurali, za slučaj da se iz nekog razloga ruski partner angažira menje nego što je to planirano, napravili smo ugovor i s jednom od naših vodećih poslovnih banaka.
Tako smo stvorili prostor u kojemu možemo upravljati rizikom i u kojemu se osjećamo relativno sigurnima.
Problemi se u takvim projektima uglavnom događaju na lokalnoj razini. Kod vas je, čini mi se, bilo obrnuto - lokalna je zajednica reagirala brže i učinkovitije od države. Kako to tumačite?
- Lokalna zajednica odlično je prihvatila projekt.
Problem je predstavljala jedino Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO).
Njih smo čekali više od dvije godine. Čekali smo parcelacijski elaborat.
Što je zapravo danas u vašem vlasništvu?
- Tvrtka je vlasnik 26 posto zemljišta i svih objekata koji se nalaze na cijelom području. Država je vlasnik ostatka, s tim da manji dio pripada još i Gradu Samoboru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....