Europa zabrinuta jer Hrvati misle da neće imati koristi od EU

BRUXELLES - Nakon Europske komisije koja je prije dva tjedna objavila godišnje izvješće o napretku, sada je i Europski parlament počeo proceduru usvajanja Rezolucije o Hrvatskoj kojoj prethodi najprije izvještaj Hannesa Swobode, parlamentarnog izvjestitelja za Hrvatsku. Jutarnji list došao je do izvještaja o kojem bi se već ovog tjedna trebala održati prva rasprava u Odboru za vanjsku politiku Europskog parlamenta.

Europski projekt

I ovaj izvještaj pozdravlja veliki napredak koji je Hrvatska učinila u ispunjavanju mjerila za zatvaranje pregovaračkog procesa te se Hrvatsku poziva da odlučno nastavi reforme, ali i Europsku komisiju da Hrvatsku podupre što više može u tim nastojanjima.

Europski parlament “čvrsto vjeruje” da će hrvatsko članstvo u EU imati veliku važnost i za EU i za regiju te da bi dodatno ohrabrilo druge države zapadnog Balkana da odlučno primijene reforme vezane uz proces pristupanja EU.

Ipak, i Europski parlament izražava zabrinutost zbog podataka iz istraživanja javnog mišljenja koji pokazuju da velik broj građana ne vidi koristi od članstva u EU.

“Nastavljamo biti zabrinuti što, kao što pokazuje zadnje istraživanje Eurobarometra, većina građana Hrvatske misli da članstvo Hrvatske u EU neće biti korisno za državu. Ohrabrujemo hrvatske vlasti i civilno društvo da se mobilizira i, uz pomoć Komisije, pokrene aktivnosti s ciljem da i Hrvatski građani osjete da je europski projekt i njihov“, stoji u dokumentu.

Pomirenje sa susjedima

Ovim se izvješćem pozdravlja i usvajanje ustavnih promjena potrebnih za članstvo u EU. Pozdravlja se i uloga Hrvatske u regiji te postupci koji vode prema pomirenju sa susjedima i rješavanju bilateralnih pitanja. Europski parlament pozdravlja i napredak u povratku izbjeglica te posebno činjenicu da je u mnogim područjima Hrvatske nestalo javno protivljenje povratku Srba.

Parlament pozdravlja i sporazume sa susjednim državama o izručenju u vezi sa slučajem organiziranog kriminala, što je, kako piše u dokumentu, “značajan korak prema smanjenju nekažnjivosti u regiji”.

I u ovom izvješću, iako se pozdravljaju napori Vlade da zauzme snažan stav protiv svih oblika korupcije, Parlament navodi da smatra da korupcija ostaje raširena u Hrvatskoj i ona obuhvaća sve segmente društva, ekonomiju i Vladu. U dokumentu se navodi kako se prima na znanje da se nastavlja procesuiranje slučajeva korupcije na visokoj razini, što uključuje dva bivša ministra, visoke javne službenike i brojne direktore državnih poduzeća.

Ipak, i ovdje se navodi da je, usprkos tome što borba protiv korupcije ostaje prioritet Vlade, mali broj slučajeva završio pred sudovima, a većina ih ostaje u fazi istraga tužiteljstva.

Od Hrvatske se traži da ojača administrativne sposobnosti antikorupcijskih tijela, posebno USKOK-a, te da i dalje osnaži kulturu političke odgovornosti i polaganja računa.

Europski parlament, primajući na znanje početak natječaja za brodogradilišta koja su u problemima, poziva hrvatsku Vladu da, što je brže moguće, dovrši proces preustroja kako bi ispunila važno mjerilo iz pregovora o pristupanju nužnom za zatvaranje poglavlja o tržišnom natjecanju.

Slijede amandmani

Kao što je prije učinila Europska komisija, i Europski parlament traži da Hrvatska ojača sposobnosti javne uprave kako bi se pripremila da maksimalno izvuče koristi od članstva u EU.

Zastupnici Europskog parlamenta moći će, nakon objave, podnijeti amandmane na izvještaj Hannesa Swobode, austrijskog zastupnika i izvjestitelja za Hrvatsku.