Nakon više od deset godina pregovaranja, natezanja, svađa, u petak se konačno počeo primjenjivati Europski pakt o migracijama i azilu. U Europskoj komisiji tvrde da je riječ o sveobuhvatnom paketu kojim se uspostavljaju zajednička pravila za upravljanje migracijama, nadzor granica i postupcima azila.
Organizacije za zaštitu ljudskih prava tvrde da je to nehumana i jedna od najokrutnijih odluka donesenih u ovom sazivu Europskog parlamenta. Prijedlozi o zajedničkoj EU politici prema migrantima propali su 2015. i 2016. godine prije svega zbog protivljenja članova Višegradske skupine. Europska je komisija 2020. godine dala novi prijedlog reformi o kojima se raspravljalo pune četiri godine te je konačno usvojen 2024. godine, a državama članicama ostavljeno je dvije godine da se pripreme za provedbu Pakta.
Njegova primjena počela je u trenutku kada se Hrvatska suočava s dramatičnim povećanjem broja osoba koje nezakonito pokušavaju ući na njen teritorij. U odgovoru Jutarnjem listu iz Ministarstva unutarnjih poslova priznaju da je Hrvatska pod većim pritiskom migranata u odnosu na isto razdoblje 2025. godine. Prema njihovim službenim podacima, u prva četiri mjeseca ove godine policija je onemogućila više od 10.000 osoba u pokušaju nezakonitog prelaska granice, što je 55,1 posto više nego u istom razdoblju 2025. godine, kada je isto pokušalo 6600 osoba. "To je povezano s trendovima na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti kao i efikasnim preventivnim radom granične policije RH", tvrde u MUP-u. Daleko veći pritisak ilegalnih migranata povezuju i s početkom primjene Pakta o migracijama i azilu.
‘Žao mi je što tako moram reći, ali izbjeglice s Bliskog istoka u Europi neće biti dobrodošle‘
Naši sugovornici tvrde da je Pakt povijesni dogovor koji uključuje 10 zakonodavnih akata a, prema njihovim riječima, najvažnija su dva elementa. Prvi je obvezna solidarnost među članicama u slučaju da se jedna ili više njih nađu pod prevelikim migracijskim pritiskom. U tom slučaju ostale članice će ili prihvatiti dio migranata ili će fondu solidarnosti pridonijeti plaćanjem financijskog doprinosa ili slanjem potrebne opreme. Cipar, Grčka, Italija i Španjolska detektirane su kao zemlje pod najvećim migracijskim pritiskom i one će moći tražiti pomoć iz fonda solidarnosti, što uključuje premještanje 21 tisuće tražitelja azila ili financijsku pomoć u iznosu do 420 milijuna eura iz europskog proračuna. Te brojke dogovorene su do kraja godine, a potom će se za svaku sljedeću godinu određivati nove brojke ovisno o potrebi.
Hrvatska je zajedno s Poljskom, Češkom, Estonijom, Bugarskom i Austrijom svrstana u skupinu zemalja koje su izložene migrantskom pritisku i zbog toga neće morati davati financijsku pomoć niti primati migrante iz članica koje su pod najvećim pritiskom.
Druga velika novost je primjena brzog graničnog postupka prema ilegalnim migrantima. To uključuje sigurnosnu provjeru, provjeru zdravstvenog stanja, utvrđivanje rodbinskih veza unutar EU. Oni koji zatraže azil bit će upućeni u prostore za tražitelje azila, dok će za one koji to ne učine ili predstavljaju sigurnosni rizik biti pokrenut postupak povratka u zemlju porijekla. Taj postupak može trajati najviše 12-16 tjedana. Osobe čiji su zahtjevi za azil odbijeni morat će se vratiti u roku od 12 tjedana.
No, pitanje je kako će se to realizirati ako zemlje u koje ti migranti moraju biti vraćeni odbiju njihov prihvat. Naime, do sada je samo oko 20 posto ilegalnih migranata vraćeno u zemlje njihova porijekla. Hrvatska je sklopila bilateralne sporazume s državama zapadnog Balkana te više od 95 posto uhićenih ilegalnih migranata vraća u zemlje iz kojih su došli u Hrvatsku. Prije svega u Bosnu i Hercegovinu. Kako neslužbeno doznajemo, ta praksa će se nastaviti. Drugi mogući problem je ekipiranost policije za provođenje brze granične registracije s obzirom na to da će sada u ekipama morati biti prisutna i liječnička ekipa koja će utvrđivati zdravstveno stanje privedenih.
Registracija migranata provodit će se u posebnim centrima, a Hrvatska u ovom trenutku ima jedan takav u Dugom Dolu kod Krnjaka. Prošle je godine njegov kapacitet povećan na 1500 osoba upravo zbog obveza prema Paktu o migrantima. U policiji su procijenili da im je potreban još jedan takav kamp te je odabrana lokacija bivše vojarne Željava uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom, gdje bi se napravio centar kapaciteta za 1500 osoba. No, taj je plan izazvao veliko nezadovoljstvo lokalnog stanovništva i upitno je hoće li on biti realiziran.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....