INTERVJU

Elisa Ferreira: Hrvatska će iz fondova Europske unije primiti 16,5 milijardi eura

‘Cilj novog sporazuma je potaknuti zelenu i digitalnu tranziciju te modernizaciju gospodarstva u RH‘

Elisa Ferreira

 Julien Warnand/Afp/Profimedia/Julien Warnand/Afp/Profimedia

Povjerenica za koheziju i reforme Elisa Ferreira danas dolazi u posjet Zagrebu.

Dolazite u Hrvatsku kako biste najavili novi krug potpore u sklopu kohezijske politike. Što to znači za hrvatske građane i tvrtke?

- Hrvatska od svojeg ulaska u Europsku uniju prima potporu u sklopu kohezijske politike radi usklađivanja gospodarskog razvoja i smanjenja regionalnih razlika. Ta je potpora u posljednjem programskom razdoblju od 2014. do 2020. iznosila 12 milijardi eura. U programskom razdoblju od 2021. do 2027. sredstva iz fondova kohezijske politike mobilizirana u Hrvatskoj iznosit će devet milijardi eura, odnosno 2200 eura po osobi, što je vrlo velik iznos koji može donijeti znatne koristi samo ako bude popraćen strateškom vizijom za budućnost Hrvatske.

Ta je vizija utvrđena u Sporazumu o partnerstvu između Europske komisije i Hrvatske, svojevrsnom planu koji uključuje strategiju za ta ulaganja. Čast mi je biti u Hrvatskoj kako bih s hrvatskim tijelima pokrenula provedbu tog sporazuma te kako bih obišla neke od projekata koji se financiraju sredstvima kohezijske politike EU.

Cilj je toga novog sporazuma o partnerstvu potaknuti modernizaciju hrvatskog gospodarstva te zelenu i digitalnu tranziciju. Drago mi je što Hrvatska planira namijeniti velik dio potpore EU za istraživanje i razvoj te predviđeni iznos povećati s trenutačnih 1,25 posto BDP-a na 2,5 posto na kraju razdoblja, od čega će se znatan dio uložiti u MSP-ove. Osim toga, sredstva EU uložit će se u osiguravanje energetske sigurnosti i neovisnosti povećanjem udjela obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji energije na 36,6 posto, a u proizvodnji električne energije na 60 posto.

To je vrlo važan cilj s obzirom na trenutačnu nestabilnost na energetskom tržištu i kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe u budućnosti. Očekujemo i da će se emisije stakleničkih plinova u sektorima koji najviše onečišćuju do 2030. smanjiti za barem 43 posto u odnosu na razinu iz 2005. godine.

Drugi važni ciljevi Sporazuma o partnerstvu uključuju povećanje sudjelovanja na tržištu rada zahvaljujući potpori za radnike, kao i unaprijeđeni rani i predškolski odgoj i obrazovanje te snažniju borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti.

Kako provedba Sporazuma o partnerstvu može povećati koheziju u Hrvatskoj, s obzirom na trenutačne velike regionalne razlike?

- Strategija opisana u Sporazumu o partnerstvu i sama logika kohezijske politike uvelike su usmjerene na ostvarenje većeg stupnja regionalne kohezije. Za to je potrebno odlučno djelovanje kako bi se smanjile unutarnje nejednakosti. Primjerice, BDP po stanovniku na širem području Grada Zagreba znatno je veći od prosjeka EU, tj. 121 posto u 2021., što je ujedno gotovo dvostruko više od nacionalnog prosjeka. Takva razlika nije neuobičajena među regijama glavnih gradova, ali je potreban velik trud da se smanji nejednakost u odnosu na regije u nepovoljnijem položaju.

To je ključno za otpornost gospodarstva i društva u Hrvatskoj. Zbog toga ovaj Sporazum o partnerstvu uključuje ojačane instrumente za potporu planinskim područjima, otocima i manjim gradovima. Naprimjer, 22 grada imat će koristi od ciljanih integriranih teritorijalnih ulaganja (ITU) u novom razdoblju, pri čemu će lokalni partneri biti u prvom planu i doprinositi izradi i provedbi prilagođenih teritorijalnih strategija. Ujedno želimo pomoći malim tvrtkama u perifernim regijama da uspješno provedu industrijsku tranziciju i poticati regionalne lance vrijednosti koji se temelje na konkurentskoj prednosti svake hrvatske regije.

U kojoj su vezi Sporazum o partnerstvu i Program za oporavak i otpornost? Postoji li rizik od udvostručavanja i preklapanja? I kako će Hrvatska apsorbirati sva ta financijska sredstva EU?

- Hrvatska će doista u sljedećih nekoliko godina primiti dosad neviđeni iznos financijskih sredstava EU iz Mehanizma za oporavak i otpornost, kohezijskih fondova te Fonda solidarnosti EU, koja zajedno čine više od 16,5 milijardi eura. Ta su sredstva namijenjena ublažavanju posljedica krize uzrokovane koronavirusom i dvaju razornih potresa koji su Hrvatsku zadesili 2020. te novonastale energetske krize potaknute ruskom invazijom na Ukrajinu.

Komisija i hrvatska tijela u protekle su dvije godine blisko surađivali kako bi se osiguralo optimalno iskorištavanje raznih fondova, izbjeglo udvostručavanje te povećale sinergije i komplementarnosti. Primjerice, u sklopu Programa za oporavak i otpornost financirat će se reforma hrvatskih sveučilišta kako bi se uveli modeli koji su više usmjereni na rezultate, a Sporazum o partnerstvu bit će usmjeren na poboljšanje suradnje sveučilišta i tvrtki na konkretnim projektima istraživanja i razvoja.

Koja je dodana vrijednost Instrumenta za tehničku potporu za države članice, uključujući Hrvatsku?

- Instrument za tehničku potporu državama članicama pruža tehničku potporu za oblikovanje i provedbu reformi. Država članica može zatražiti stručno mišljenje koje se prilagođava posebnim potrebama njezina plana reformi. Putem projekata u kojima sudjeluje više zemalja države članice mogu razmjenjivati dobre prakse i učiti jedne od drugih kako bi odgovorile na zajedničke izazove.

Naprimjer, Europska komisija podupire 17 država članica, uključujući Hrvatsku, u prioritetnoj provedbi plana REPowerEU (da se smanji ovisnost o ruskom plinu i potakne proizvodnja energije iz obnovljivih izvora). U ovom trenutku Hrvatska prima stručne tehničke savjete kako bi povećala svoje zalihe ukapljenog prirodnog plina, proširila uvoz plina putem plinovoda na druge dobavljače i ubrzala uvođenje obnovljivog vodika.

Potpora digitalizaciji sudstva, kao i reforme poslovnog okruženja

Možete li nam dati nekoliko primjera glavnih reformi koje je GU REFORM dosad podržao u Hrvatskoj?

- Hrvatska je jedna od država članica koje su imale najviše koristi od naše tehničke potpore - proteklih je godina provedeno stotinjak projekata koji se odnose na razna područja politika. Projekti za sprečavanje pranja novca pridonijeli su hrvatskom pridruživanju europodručju.

Komisija surađuje i s hrvatskim javnim sektorom na jačanju proračuna i kapaciteta za strateško planiranje, gospodarenju vodama i interoperabilnosti unutar javne uprave. Slično tome, podupiremo digitalizaciju hrvatskog sudstva te poboljšanje prikupljanja podataka i pristupa sudskim odlukama, što je ključno za povećanje transparentnosti sudskih postupaka.

Hrvatskoj pružamo tehničku potporu i za reformu poslovnog okruženja. Projekti se odnose na pojednostavnjenje registracije tvrtki, povećanje transparentnosti propisa i digitalizaciju regulatornih postupaka. U tijeku je i vrlo ambiciozan projekt za smanjenje administrativnog opterećenja.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 22:45