NOVI BESKUĆNICI

EKSPLOZIJA OVRHA U 2013.Broj oduzetih nekretnina u sedamgodina povećao se čak 20 puta!

Šokantan skok ovrha u 2013.: od 1. siječnja do 10. prosinca ukupno je dužnicima oduzeto 6488 nekretnina, 1643 više nego cijele 2012.

Do prije deset dana razmišljali smo o tome da si zavežemo cigle za noge i skočimo u Savu. Iz stana smo trebali biti izbačeni 15. prosinca, ali nam je banka dala vremena do 25. prosinca. Točno do Božića. A onda... Ne znam. - na rubu plača ispričala nam je žena u ranim tridesetim godinama koja sa zaručnikom živi u stanu za čiju su kupnju 2007. digli kredit u Zagrebačkoj banci. Rata 3000 kuna na 30 godina.

Život joj se pretvorio u pakao, a kako bi od svoje životne drame zaštitila zdravlje roditelja, inzistirala je da joj ne otkrijemo identitet (podaci poznati redakciji).

- Tata je prije nekoliko mjeseci doživio infarkt, a majka dobila rak. Samo zbog njih, nemojte mi objaviti ime - zamolila je.

Kad je prije četiri godine ta mlada medicinska sestra zajedno sa zaručnikom kupila stan na kredit, sve se činilo idealnim. Imali su posao, svaki prosječnu plaću od 5500 do 6000 kuna. A onda se sve počelo urušavati.

Stan na bubanj

- Zaručnik je dobio otkaz. Radio je svakakve poslove, ali sve je to bilo povremeno i često neplaćeno. Lani je prije Božića poslodavca zamolio da mu plati barem dio plaće jer nema za kruh. Odgovorio mu je da to nije njegov problem. Nekako smo se krpali, ali prije šest mjeseci jednostavno više nismo mogli od mojih 5500 kuna plaćati kredit od 3000 kuna za stan. To nas je psihički uništilo. Počeli smo se sve češće svađati oko potpuno banalnih sitnica. Sada više ni režije ne možemo plaćati. Zaručnikovi roditelji povremeno nam pomažu da barem imamo što jesti - rekla je ta Zagrepčanka, koja se prije sedam godina, u potrazi za poslom, doselila iz jednog malog mjesta u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

- Jednog dana nazvali su me iz banke i rekli da, ne uplatim li dug, 15. prosinca stan ide na bubanj. Rekla sam da ću platiti čim dođem do novca, pokušala na sve načine odgoditi ovrhu. Bili su vrlo ljubazni, ali neumoljivi. Nisam od onih koji imaju novca, ali zavlače s plaćanjem. Stvarno jedva imamo što jesti. Ipak, na kraju smo se uspjeli dogovoriti da od šest zaostalih rata do Božića platim barem dvije, a kasnije ćemo vidjeti. Međutim, s obzirom na to da zaručnik nemože naći posao, mislim da je pitanje vremena kada će nas izbaciti iz stana - ispričala je i dodala da sada skuplja novac, zivka sve prijatelje i poznanike te po stupovima lijepi oglase i moli dobre ljude da joj pomognu u novcu ili hrani.

Pucanje balona

Dodala je kako je sretna što se nisu odlučili za dijete, iako su i to planirali.

- Bilo bi jako sebično da smo na ovakav okrutan i nepravedan svijet donijeli dijete. Želim ga, nisam više u cvijetu mladosti, ali od toga očito ništa - rekla je kroz plač.

Ove godine probijen je crni rekord ovrha: samo do 10. prosinca, građanima je ovrhom oduzeto 6488 nekretnina, što je 1643 više nego cijele 2012.! Tada ih je oduzeto 4845.

Dakle, u prosjeku je svakoga dana tijekom ove godine, do 10. prosinca, bez krova nad glavom zbog dugova ostalo 18 obitelji ili pojedinaca. Udio tvrtki je zanemarivih 10 posto.

Šokira činjenica da toliki skok broja ovrha u jednoj godini nije zabilježen od početka ekonomske krize!

Te 2008. zbog dugova je oduzeto 2106 nekretnina, a iduće godine 2579. U vrijeme kada se recesija razmahala do te mjere da su građani ubrzano počeli tonuti u minuse i prestali plaćati kredite zbog masovnih otkaza i smanjenja plaća, 2010. oduzeta su 3664 stana, kuće, vikendice, zemljišta...

Zatim je 2011. pukao balon s kreditima u švicarskim francima. Rate kredita rasle su i do 300 posto. Postalo je nezidrživo, a ništa bolje nije bilo ni prošle godine. Unatoč tome, 2011. je ovršeno 4266 nekretnina, a prošle godine “samo” petstotinjak više.

Siromasi i beskućnici

Međutim, šok je uslijedio ove godine, kada je ukupna prošlogodišnja brojka oduzetih nekretnina probijena već u listopadu. A najnoviji podaci iz HGK dokazuju da su se vjerovnici baš ove godine po svaku cijenu odlučili naplatiti prodajom oduzetih nekretnina na javnim dražbama.

- Od 1. siječnja do 10. prosinca 2013. objavljena je javna dražba za 6488 nekretnina koje se prodaju u ovršnom postupku - tvrde u HGK. Dakle, riječ je o prodanim nekretninama, ali i onima za koje se još pronalazi kupac. U svakom slučaju, oduzete su dosadašnjim vlasnicima.

Ako se usporedi stanje od početka krize 2008. s prvih 11 mjeseci 2013., broj ovrha povećao se trostruko, a od 2006. do danas više od 20 puta!

Pogledaju li se najnoviji podaci Fine, ovogodišnja rekordna brojka oduzetih nekretnina ne začuđuje: u blokadi je u rujnu bilo 281.571 građanin s ukupnim dugom od čak 22 milijarde kuna.

Prema podacima HNB-a, od 1. siječnja do 30. rujna 2013., dakle u samo devet mjeseci, nenaplativa kreditna zaduženja građana povećala su se za 1,33 milijarde kuna u odnosu na cijelu 2012.

Straši podatak da se u čak 90 posto slučajeva ovrha provodi nad običnim građanima, a ne nad tvrtkama. To su ljudi iz srednjeg sloja koje je galopirajuća kriza pretvorila u siromahe i beskućnike.

“U najvećem broju slučajeva ovrhovoditelji su financijske institucije, ponajprije banke, kartičarske kuće, osiguravajuća društva i štedno-kreditne zadruge, zatim fizičke osobe te državne institucije”, stoji u najnovijem broju biltena Zane koji objavljuje Zagrebačka banka.

Banke uobičajeno ne žele otkriti koliko su nekretnina dobile ovrhama. Sve veće banke odgovorile su nam da je broj naplata dugovanja ovrhama nad nekretninama mali, unatoč rastu nenaplativih kredita.

U Zagrebačkoj banci ustvrdili su da se na sve načine pokušavaju dogovoriti s klijentom, a ovrha slijedi kada se iscrpe sve druge mogućnosti.

Pokušaj dogovora

- Korisnik kredita zajedno s bankarom razmatra različite mogućnosti, primjerice, smanjivanje mjesečne obveze po kreditu na razinu koja je u okviru njegovih mogućnosti, odgodu otplate glavnice kredita za određeno razdoblje, promjenu valute kredita ili njihove kombinacije. Od svibnja 2009. do danas banka je na različite načine uspješno restrukturirala 25.000 kredita građana (stambenih i drugih), ukupnog iznosa 1,4 milijarde kuna. Urednost takvih restrukturiranih kredita i dalje je dobra, što ukazuje na to da je individualni pristup klijentu najbolji način rješavanja poteškoća. Kod oko 60 posto kredita koji su u kašnjenju banka se navrijeme uspije dogovoriti s klijentom i on ne ulazi u ovrhu. Samo je dva posto stambenih kredita u postupku ovrhe, a broj pokrenutih postupaka na tim kreditima nije znatno veći u odnosu na 2012. - tvrde u Zabi.

Individualni pristup

- Udio problematičnih plasmana posljednjih je godina porastao i u ukupnom je portfelju Erste banke malo iznad 12 posto. Kod građana je postotak nešto manji, a kod tvrtki nešto veći. Udjel problematičnih stambenih kredita malo je iznad šest posto - tvrde u Erste banci, ali ne otkrivaju koliko je stambenih kredita u ovršnom postupku.

Kako tvrde stručnjaci, izmjena ovršnog zakona, koji je u saborskoj proceduri, neće bitno promijeniti crnu sudbinu mnogih dužnika. - Hrvatska mora učiniti ono što se najavljuje već pet godina - donijeti zakon o osobnom bankrotu. Građanima se mora omogućiti ono što je tvrtkama dpušteno u predstečajnoj nagodbi i stečaju: otpis dijela dugova kako bi došli na nulu i krenuli dalje - tvrdi ekonomist Tomislav Prpić.

Zakonskim izmjenama dužniku će se omogućiti da ovrhovoditelju, pošto dobije rješenje o ovrsi, umjesto nekretnine u kojoj živi, kao naknadu ponudi drugu imovinu: vikendicu, auto, ušteđevinu.

Deložacija u Splitu odgođena za šest mjeseci

Bizaran, ali ne i jedini primjer kako ljudi mogu ostati bez stanova slučaj je zgrade u Ulici Dinka Šimunovića 2a na Trsteniku u Splitu. Iako su platili svoje stanove, 14 stanara umalo je iz njih bilo deložirano. Naime, pošto se s obitelji Vatavuk, vlasnikom zemljišta na kojem je tvrtka Incon sagradila zgradu, dogovorila i zadnja stanarka, deložacija je odgođena za šest mjeseci. A sve je počelo kada je tvrtka Incon sagradila zgradu na zemljištu obitelji Vatavuk.

U međuvremenu je Incon završio u stečaju pa Vatavuci nisu dobili sav novac od prodaje zemljišta. Općinski sud je presudio da zgrada pripada njima te su oni od stanara tražili da na već uplaćene iznose za stanove njima doplate još 200 eura po četvornom metru.

Istra 2013. prednjači u ovrhama

Iz statistika HGK očito je još jedno ovogodišnje iznenađenje: prošlih godina najviše je ovrha bilo u kontinentalnim županijama, a ove prednjači Istarska županija. Slijedi Zagrebačka pa Grad Zagreb. Najamnje je ljudi bez krova nad glavom ostalo u Ličkoj, Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najčešće se, tvrde u HGK, ovršuju kuće, stanovi, zgrade pa onda oranice, livade, poslovni prostori i šume.

- Zadnjih godina, naročito od početka globalne krize, sve je više ovrha nad kućama za odmor, apartmanima na moru te poslovnim prostorima na moru. Zadnji se, pak, ovršuju objekti u kojima se stalno živi - izjavila je Lidija Švaljek, analitičarka HGK.

U tri kvartala 2013. 332 moguće ovrhe

Nakon objave crne liste mnogi su platili porezna dugovanja, ali je mnogo onih koji jednostavno nemaju novca pa se država odlučila naplatiti od prodaje njihovih nekretnina. Međutim, brojke nisu toliko velike koliko smo očekivali. Iz Porezne uprave doznajemo da su njihovi područni uredi u 2012. godini podnijeli Državnom odvjetništvu ukupno 689 prijedloga za ovrhu na nekretnini, i to 163 za pravne osobe i 529 za

fizičke osobe. U prva tri kvartala 2013. podnijeli su ukupno 332 prijedloga za ovrhu na nekretnini, i to 68 za pravne osobe i 264 za fizičke osobe.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
24. studeni 2024 10:30