AFERA INA - MOL

EKSKLUZIVNO Zsolt Hernadi: Sanader, Polančec i Šuker su često intervenirali za Ježića

Što je sve šef MOL-a Zsolt Hernadi rekao istražiteljima u trosatnom svjedočenju u sjedištu tužiteljstva u Budimpešti
 Vjekoslav Skledar/CROPIX

ZAGREB - Ispitivanje čelnog čovjeka Mola Zsolta Hernadija je obavljeno. Prvi čovjek mađarske naftne kompanije i Ine tri je sata u glavnom državnom odvjetništvu u Budimpešti 29. studenoga govorio o Sanaderu, Molu i Ini.

Riječi mito i provizija za bivšeg hrvatskog premijera, iako je to bio razlog njegova pozivanja kao svjedoka, Hernadi, koji se obvezao da će govoriti istinu, u ta tri sata nije spomenuo, ali je govorio o svojim kontaktima s Ivom Sanaderom dok je bio premijer i nakon što je otišao s dužnosti.

Pa i o famoznom sastanku u Marcellinu. Ispitivali su ga Geza Fazekaš, načelnik u državnom odvjetništvu, i Arpad Kiš, državni odvjetnik. Na ispitivanju je bio i Peter Zamecsnik, poznati budimpeštanski odvjetnik koji je jedan od odvjetnika budućeg prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, protiv kojeg sud u Kaposvaru vodi postupak za prometnu nesreću.

Upoznali se na utakmici

Svojim svjedočenjem Hernadi, čije je ispitivanje priželjkivala i Sanaderova obrana i koji je tužiteljstvu priložio cijelu kronologiju odnosa Ine i Mola od 1999. do kraja 2009., uveo je i novog “igrača” - Wima Van Velzena, bivšeg potpredsjednika Europske pučke stranke, ali i bivšeg Sanaderova savjetnika za međunarodne odnose.

Njega je Mol angažirao u proljeće 2004. kao savjetnika koji je uspostavio vezu između hrvatske Vlade i Mola i koji je Molu pomogao u pokretanju komunikacije između Sanadera i Mola. Upravo te godine Hernadi je pokušao naći i nekog hrvatskog lobista kako bi došao u izravni kontakt sa Sanaderom. Jer premijer je napadao ugovor Račanove Vlade o prodaji 25 posto plus 1 dionice Ine. Do kolovoza 2004. Sanader je sve Hernadijeve molbe, upućivane i formalnim diplomatskim kanalima, ali i one neformalne da se sastanu odbijao. Ali u kolovozu 2004. Sanader je popustio, za što je, prema ocjeni Hernadija, upravo bio zaslužan upravo Molov i Sanaderov savjetnik, pučanin Van Velzen.

Bio je to i doslovce nogometnim rječnikom rečeno pun pogodak. Jer upravo je nogometna utakmica iz kolovoza 2004. iskorištena kao prilika za nastupno upoznavanje Hernadija sa Sanaderom u širem društvu što je organizirao Van Velzen. Svoj prvi susret sa Sanaderom, gotovo sedam i pol godina poslije, Hernadi je predzadnjeg dana studenoga ove godine ovako opisao:

- Ozračje je bilo prilično hladno. Sanader je prvi korak privatizacije Ine smatrao vezanjem ruku njegove Vlade. Nakon tog prvog susreta naš se odnos donekle poboljšao, ali Sanader ni dalje nije bio otvoren za stjecanje većinskog vlasništva Mola u Ini. Potrebno je bilo provesti zakon o privatizaciji Ine, a s druge strane Sanader je imao problema da dopuni fond veterana, što je mogao učiniti tako da je unio dionice u taj fond.

Sve to je, međutim, dovelo do toga da je do kraja 2007. udio Republike Hrvatske u vlasništvu Ine pao ispod 50 posto. Na upit o poznanstvu sa Sanaderom dodao je da se s njim kao s premijerom sastao pet ili šest puta. Govorio je i o susretima sa Sanaderom nakon njegove ostavke.

Polančec i Šuker

- Nakon njegove ostavke nije prestao moj osobni kontakt s njim. Sanader se počeo baviti konzaltingom pa me u vezi s tim telefonski nazivao, a nekoliko puta smo se i osobno susretali. Posljednji put smo se sreli u ljeto 2010. godine. Između njega i Mola nije postojao nikakav ugovorni odnos u vezi s njegovom savjetodavnom djelatnosti, a niti po bilo kojem drugom pravnom osnovu. Sanader mi se obraćao za pomoć, a to je bilo u vezi s uspostavljanjem kontakata ili radi nekih informacija. Nakon što je dao ostavku, ti susreti nisu bili protokolarni, a jednom smo se sreli u Mađarskoj.

Uvijek su bili na javnom mjestu, u nekom restoranu, a jednom u zgradi HDZ-a u kolovozu ili rujnu 2009. godine. Na tom sastanku su uz Sanadera bili prisutni i Polančec, Šuker i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Ali pregovore sam nastavio s Polančecom i Šukerom. Razgovarali smo o preuzimanju trgovine plinom.

Polančec je taj interes iskazivao i pismeno u ime Vlade, ali Šuker je smatrao da proračun neće moći izdržati taj teret jer nije vidio političku volju za određivanje cijene plina po tržišnim uvjetima. Uostalom, nesuglasice između Polančeca i Šukera su bile stalne - rekao je Hernadi.

...

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 03:16