DETALJI STRATEGIJE

EKSKLUZIVNO ‘Rafinerije u Sisku i Rijeci svaki dan proizvedu novi dug od 5 milijuna kuna’

Sjednica Nadzornog odbora Ine odgodila je odluku, no u vrhu Ine tvrde kako ne postoji ekonomska računica koja bi spriječila gašenje
 Mate Piškor

Odluka o sudbini sisačke Rafinerije neće se naći na dnevnom redu sjednice Inine Uprave koja je najavljena za utorak, 7. listopada, potvrđeno nam je iz više izvora.

Iako se u medijima kalkuliralo da bi Uprava Ine u slučaju Rafinerije nafte Sisak trebala “presuditi” tijekom sljedećih mjesec dana, ni to se, kako sada stvari stoje, neće dogoditi u tom roku. Razlog i za jedno i za drugo leži u odluci Nadzornog odbora, koji je od Uprave zatražio da “finalizira strategiju rafinerijskog poslovanja” u Ini, a za što je, kažu upućeni, potrebno više vremena.

Prema našim informacijama, na Upravi se neće ni donositi zasebna odluka o budućnosti sisačke Rafinerije, već će se ona donijeti “u paketu” s odlukom o ulaganjima u riječku Rafineriju, a u sklopu razmatranja nove i dopunjene strategije.

Čuvanje radnih mjesta

Riječ je o 2,5 milijarde kuna teškoj investiciji u postrojenje za obradu teških ostataka, što bi trebala biti i jedna od najvećih investicija u Hrvatskoj. Sisačka Rafinerija, dakle, do daljnjega nastavlja s radom. Za oko 700 radnika u njoj to znači zadržavanje radnih mjesta. Za Inu, međutim, to znači nastavak gomilanja gubitaka, koji prate njen rafinerijski biznis.

- Sisačka Rafinerija je u tri i pol godine radila 500 dana i proizvela gotovo 3,5 milijuna tona goriva. U 2013. sisačka je Rafinerija radila samo pet mjeseci, a ove godine samo dva mjeseca - ističe jedan naš izvor.

Prema nekim računicama, Ina na rafinerijskom biznisu dnevno gubi između četiri i pet milijuna kuna. Samo u prvoj polovici ove godine, kako pokazuju podaci iz kompanijskih izvješća, Inine su rafinerije “proizvele” 856 milijuna kuna operativnog gubitka.

Prevelik kapacitet

Dvije rafinerije nafte, s kapacitetom proizvodnje 7,7 milijuna tona, prevelik su zalogaj za dugotrajnom recesijom pogođeno hrvatsko tržište, koje godišnje, prema računicama stručnjaka, treba samo oko tri milijuna tona naftnih derivata. Potražnja za naftnim derivatima u Hrvatskoj je u proteklih šest recesijskih godina, izračunali su stručnjaci, pala za 30 posto i nastavlja se smanjivati.

Loš trend

Usporedo s njom, smanjivala se i proizvodnja u Ininim rafinerijama, pa iskorištenost kapaciteta u njima sada, prema neslužbenim informacijama, iznosi samo 30 do 40 posto.

No, Inin rafinerijski biznis nije samo žrtva recesije u Hrvatskoj, nego i aktualnih kretanja na svjetskom naftnom tržištu. A ta su kretanja pokosila rafinerijski biznis u cijeloj Europi, u kojoj je od 2008. godine stavljen ključ u bravu 20-ak rafinerija.

Agoniji europskih rafinerija, čini se, još se ne nazire kraj s obzirom na to da dio stručnjaka očekuje da će se u srednjem roku na Starom kontinentu ugasiti još desetak posto rafinerijskih kapaciteta.

Cijene nafte su visoke, potražnja za rafinerijskim proizvodima je slaba i još opada, a marže rafinerija nikad manje. Istovremeno se u opskrbu europskog tržišta sve više uključuju nove i moderne rafinerije nafte na Bliskom istoku i u Rusiji.

Problem su izbori

Hoće li takav tržišni pritisak izdržati sisačka Rafinerija, tek treba vidjeti. No, sve je manje onih koji vjeruju da sisačka Rafinerija može izdržati nemilosrdne zahvate tržišnih “škara”.

- To vam je isto kao s brodogradnjom. Možete u Sisak ‘upumpavati’ novac do besvijesti, ali što vam to vrijedi kada cijelo tržište bivše Jugoslavije traži osam milijuna tona naftnih derivata, a samo Rijeka će nakon modernizacije osiguravati više od polovine tih potreba - objašnjava jedan naš sugovornik koji inzistira na anonimnosti i dobro je upućen u Inino poslovanje.

- Sisačka Rafinerija u takvim je okolnostima teško održiva. No, velik je problem što su u Sisku sada izbori za župana i što nas uskoro čekaju predsjednički izbori, dok je iduća godina izborna, pa će biti još teže donijeti odluku - dodaje.

S takvim se ocjenama, međutim, ne slaže bivši generalni direktor Ine Davor Štern, koji poručuje kako bi, u slučaju da je on ostao na čelu Ine, sisačka Rafinerija danas bila modernizirana i ne bi se postavljalo pitanje njezina opstanka.

- Ako se za Inu nađe novo tržište ili vrate stara tržišta, onda i za Rijeku i za Sisak postoji modus za preživljavanje. To je, uostalom, već trebalo napraviti, no još uvijek se može - ističe Štern.

Ipak, dodaje, ako ni to ne bi dalo rezultata, onda riječku Rafineriju svakako treba zadržati, a sisačku prenamijeniti u “nešto drugo”. No, to “nešto drugo” treba unaprijed jasno definirati i osmisliti i za to dobiti suglasnost Grada Siska, Sisačko-moslavačke županije i zaposlenika Rafinerije.

Vrijeme rafinerija dolazi

- Prethodno treba napraviti sve što se može da se održi sisačka Rafinerija. Vrijeme rafinerija ponovno dolazi - uvjeren je Štern.

Oštro protiv gašenja Rafinerije u Sisku je povjerenik sindikata EKN u tom pogonu Željko Jurašinović. Upozorava da se njenim eventualnim gašenjem ne gase samo radna mjesta u Rafineriji, nego i gospodarstvo cijele županije, koja ionako, po svojim gospodarskim rezultatima, drži začelje hrvatske ljestvice.

- Rafinerija nafte je industrijski krvotok Siska - poručuje Jurašinović i podsjeća da su sindikalci još krajem 90-ih, kada su se pojavile prve najave gašenja Rafinerije, srušili takve planove.

No, sada je ipak drugo vrijeme. Ako se ne pronađe nekakva magična formula za opstanak Rafinerije, izlaz iz pat-pozicije u koju su sada došli odnosi hrvatske države i mađarskog MOL-a u Ini mogao bi se tražiti u prenamjeni sisačke Rafinerije u logističko-distribucijski centar.

Uz njega bi, kako je Jutarnji list već pisao, postojala ili spalionica otpada, koja bi proizvodila energiju, ili biorafinerija za proizvodnju etanola, ili kemijska rafinerija za proizvodnju supstanci za farmaceutsku industriju.

Takva bi kombinacija rješenja spasila do 300 radnih mjesta u Sisku, što je nešto manje od polovice trenutno zaposlenih. Dio radnika bio bi premješten u Rijeku, a ostali bi dobili otpremnine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 01:58