REFORMA POSVOJENJA

EKSKLUZIVNO Opačić mijenja Obiteljski zakon: Tko želi posvojiti dijete ići će 90 dana na tečaj!

Stručnjaci će roditeljima i djeci biti na raspolaganju tijekom adaptacije, ali i poslije: nitko više neće biti prepušten sam sebi

Lidija je potkraj prošle godine posvojila dijete. Ima 45 godina, nema muža, ima stalan i stabilan posao, vlastitu garsonijeru u novom stambenom naselju.

Posvojila je Marka, 10-godišnjeg dječaka. O njemu je znala malo, gotovo ništa. Centar za socijalnu skrb koji je vodio posvojenje ima takvu praksu: ne daju roditeljima cijelu anamnezu niti previše drže do formalnog upoznavanja mame i djeteta. Vjeruju da će se poslije snaći i da nema potrebe roditelje opterećivati sitnicama.

Lidija je tako Marka vidjela četiri puta prije nego što mu je postala mama: dva puta na par sati i dva vikenda. Nije prošla nikakvu pripremu niti je znala kako odgajati posvojeno dijete. Naivno je mislila da će joj, kao samohranoj zaposlenoj majci, biti lakše s većim djetetom.

Šest puta odbačen

Ta dva vikenda nije mogla ništa shvatiti. Ispunila ih je aktivnostima od jutra do mraka i super su se proveli. Nije mogla ni pomisliti što Marku zapravo treba.

A Marko je ranjeno, krajnje traumatizirano dijete s ozbiljnim poremećajima u ponašanju, hiperaktivno i s teškoćama u učenju. Roditeljima je, zbog teškog zlostavljanja, oduzet kao dvogodišnjak. Nakon toga je promijenio čak šest udomiteljskih obitelji - svaka je od njih odustala jer se nisu mogli nositi s njegovim teškim emocionalnim problemima koji su ponekad zahtijevali i hosipitalizaciju. Čak šest puta taj je dječak bio odbačen.

Oduvijek je živio na selu. Imao je svoju sobu jer je teško dijelio prostor, bio je naviknut na prostranu kuću i cjelodnevni boravak vani.

Ranjeno dijete

Lidija ni o tome ništa nije znala. Posvojila je hiperaktivnog pretpubertetliju, smjestila ga u garsonijeru i očekivala da će joj biti zahvalan što mu pruža bolji život.

- On je dijete koje više nema što izgubiti. Odbacili su ga biološki roditelji i još niz ljudi nakon njih. Zašto bi Marko vjerovao da ja neću učiniti isto? Ne želi se vezati, ne dopušta da mu priđem jer ne želi više riskirati da se otvori i da ga odbace. Agresivan je, prijeti, ne pristaje ni na što. Spreman je ozlijediti druge, ozlijediti mene i ozlijediti sebe. Nije mu stalo. I ne prijeti uprazno. Izražava otpor prema svemu. Ne želi učiniti ništa, odbacuje sva pravila. Baca stvari, udara. On je ranjeno dijete bez straha. A ja ne znam što da radim - iskrena je Lidija. Dan kad se s djetetom strancem uselila pod isti krov nepovratno joj je promijenio život. Nažalost, kaže, čini joj se da se ni jednom od njih život nije promijenio nabolje. Tražila je pomoć u svim stručnim službama - u svima su joj rekli isto: “Vi ste sada mama, nosite se kako znate. Više niste naš problem”.

Lidija i Marko žive iz dana u dan i vesele se dobrim satima. Ima dana kad i jedno i drugo žele odustati.

- To je primjer posvojenja koje je u stručnom smislu vrlo upitno odrađeno i kakvo se više ne bi smjelo događati. Krenuli smo u reformu, izmjene Obiteljskog zakona i izradu Pravilnika o posvojenju koji će stupiti na snagu do Nove godine, a cilj nam je kvalitetnije urediti područje posvojenja. Isto tako nam je jako bitno da djeca kod kojih je potpuno izostala roditeljska skrb što kraće ostaju u domovima ili udomiteljskim obiteljima, odnosno da se postupci protiv takvih roditelja na vrijeme pokreću.

Obrada prikladnosti

To samo po sebi ne znači da će postupak posvojenja biti kraći. Naprotiv, on će se produljiti, što je svakako u interesu djeteta koje se posvaja jer je važno da posvojitelji budu što pripremljeniji i da imaju stručnu podršku nakon što dijete stigne u obitelj, pa i nakon posvojenja - kaže potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike Milanka Opačić . Ona najavljuje da će s Ministarstvom pravosuđa pokušati naći način da se postupci oduzimanja roditeljske skrbi neodgovornim biološkim roditeljima ubrzaju, što je glavna prepreka posvojenju i glavni razlog dugotrajnog boravka djece u domovima.

Novosti iz reforme bit će predstavljene na 1. međunarodnoj konferenciji o posvajanju koju 1. i 2. listopada u Zagrebu organiziraju Adopta, udruga za potporu posvajanju, i Ministarstvo socijalne politike. U sklopu konferencije svoja će iskustva, uz predstavnike Ministarstva i centara, iznijeti i potencijalni i realizirani posvojitelji, bit će predstavljeni modeli posvajanja iz V. Britanije, SAD-a i Njemačke, a poznata američka stručnjakinja Kim Stevens održat će radionicu za posvojitelje i one koji to žele biti.

- Cilj posvojenja je da se djetetu bez odgovarajuće roditeljske skrbi osigura najbolja moguća obitelj, a na državi je da to omogući, prati obitelj i da se uvjeri da je posvojenje uspješno. Stoga je najvažnije zauzeti stajalište da je posvojenju cilj zaštita djeteta i da nakon toga krenemo u operacionalizaciju - kaže Diana Topčić Rosenberg, predsjednica Adopte.

Prvi je korak zakonodavna podloga, a novi Obiteljski zakon koji regulira posvojenje uskoro će u javnu raspravu. Promijenit će se sve, od same obrade potencijalnih posvojitelja u centrima nadalje.

- Obrada prikladnosti posvojitelja sada je preštura. Trajat će barem dvostruko dulje, od četiri do šest mjeseci, a paralelno će se najmanje tri mjeseca provoditi i obavezna priprema posvojitelja - objašnjava Vlasta Grgec Petroci, voditeljica Službe za podršku obitelji u Ministarstvu. Pošto struka obavi “spajanje”, najavljuje Grgec Petroci, propisat će se obavezno razdoblje upoznavanja, čije će trajanje ovisiti o dobi djeteta.

- U tom vremenu posvojitelji moraju do zadnjeg detalja biti upoznati s djetetovom situacijom, anamnezom, potrebama i afinitetima. To je razdoblje druženja i upoznavanja - objašnjava.

Tek nakon toga, ako sve prođe u redu, slijedi razdoblje zajedničkog života. Takvo razdoblje sada ne postoji: odmah se donosi rješenje o konačnom posvojenju, a roditelji i praktički nepoznato dijete gotovo na silu postaju obitelj.

- Novi će Obiteljski zakon propisati obavezno razdoblje prilagodbe u trajanju do šest mjeseci, a konkretna će duljina ovisiti o dobi i potrebama djeteta. Dijete će živjeti u novoj obitelji, ali posvojenje će biti konačno tek nakon razdoblja prilagodbe. U tom razdoblju posvojitelji će imati stručnu podršku i praćenje kako bi dobili svu moguću pomoć i kako bi uspjeli u tom najosjetljivijem razdoblju - kaže Grgec Petroci. Takvo razdoblje u Velikoj Britaniji traje i do tri godine, ovisno o djetetu. Tek tada, ako je sve u redu, slijedi trajno posvojenje.

Stalna pomoć

- Ključno je da ni zaključenjem posvojenja pomoć posvojiteljima ne prestane, nego da su im sve stručne službe i dalje dostupne jer mnogim posvojiteljima to doista treba: konkretan savjet i konkretna pomoć - kaže Topčić-Rosenberg.

Novi Zakon i Pravilnik detaljno će propisivati i jedinstvenu najbolju praksu kako se ne bi događalo da svaki centar provodi svoju politiku, što je sada doista stvarnost.

- Praksa se mora ujednačiti. Zakonom ćemo, primjerice, propisati da biološku braću uvijek, kad je to moguće i kad je u interesu djeteta, posvaja ista obitelj zbog očuvanja obiteljskih odnosa - kaže Grgec Petroci.

Što donosi novi pravilnik o posvojenju i obiteljski zakon:

- obavezna priprema posvojitelja, najmanje tri mjeseca: upoznavanje s onim što posvojenje doista jest

- zbor najboljih roditelja za dijete iz registra posvojitelja koji će sadržavati i specifične podatke o njihovu karakteru i stilu života, sklonostima...

- propisani spektar radnji koje Centar treba poduzeti da bi u što kraćem roku pronašao najbolje posvojitelje za dijete

- obavezno razdoblje upoznavanja djeteta i potencijalnih posvojitelja, s uvidom u kompletnu djetetovu dokumentaciju

- obavezno adaptacijsko razdoblje do šest mjeseci; tek ako se ustanovi da dijete i posvojitelji funkcioniraju, zaključuje se posvojenje

- adaptacijsko razdoblje uz intenzivnu pomoć nadležnih službi je dulje što je dijete starije ili ima pojačane dodatne potrebe

- i nakon zaključenja posvojenja obitelji na raspolaganju stoji sva pomoć nadležnih stručnih službi

•propisane preporuke za najbolju praksu, poput one da biološku braću, kad je moguće, posvaja ista posvojiteljska obitelj

Socijalni centri djeci će tražiti najbolje roditelje, a ne obrnuto

Priprema posvojenja je ključna, smatra Diana Topčić-Rosenberg iz Adopte. Posvojitelji moraju znati da čak i najmanja posvojena djeca, koja su preživjela traumu odvajanja od bioloških roditelja, imaju dodatne emocionalne, psihološke, razvojne i obrazovne potrebe u odnosu na ostalu djecu. Moraju dobiti alate i mehanizme za odgoj takvog djeteta. Posvojitelji koji prođu obradu ući će u registar posvojitelja u kojem će stajati i podaci o njihovim sklonostima, stilu života, karakteristikama... U registru će centri tražiti najbolje roditelje za dijete - ne obrnuto!

- Dijete ne bi trebalo ići na posvojenje paru koji najdulje čeka, nego onome koji mu najbolje odgovara. Treba proučiti imaju li posvojitelji kapacitete za odgajanje djeteta s određenim potrebama, npr. treba nastojati da hiperaktivno dijete posvoje roditelji koji su sportskog duha i vole aktivno provoditi vrijeme - objašnjava Topčić Rosenberg.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. studeni 2024 10:05