EKSKLUZIVNO Josipović: 'Crkva ima pravo na politički stav, ali mora znati i primiti kritike'

Na nedavnoj konferenciji u Münchenu imali ste cijeli niz važnih susreta s ruskim i njemačkim ministrima vanjskih poslova Sergejem Lavrovim i Guidom Westervelleom, američkim potpredsjednikom Joeom Bidenom… Kakve dojmove nosite s tih razgovora, ali i s cijele konferencije?

- Najviše me se dojmio iskreni interes sugovornika za naše članstvo u EU. Svi sugovornici su istaknuli naše buduće članstvo u EU kao važnu političku činjenicu s potencijalno velikim utjecajem na razvoj gospodarstva. S ruskim ministrom vanjskih poslova Lavrovim ponajviše sam razgovarao o gospodarskoj suradnji, energetici i modalitetima razvoja suradnje nakon našeg ulaska u EU. Ministar Westervelle je istaknuo odlične bilateralne odnose i izrazio podršku članstvu Hrvatske u EU. Kratak razgovor s potpredsjednikom Bidenom bio je posvećen završetku našeg europskog puta i vojnoj suradnji u okviru NATO-a.

Postoje posve oprečna mišljenja o suradnji s Rusijom i ruskim investicijama u Hrvatskoj. Dosta je onih koji smatraju da su sve ruske investicije krajnje suspektne. Doduše, u nas je znatan broj građana, pa i dio političara na nacionalnoj i na lokalnoj razini vrlo sumnjičav prema stranim investicijama, premda, s druge strane, ankete pokazuju da većina građana želi raditi upravo u tvrtkama koje su u vlasništvu stranaca?

- Odnos dijela javnosti i politike prema ruskim investicijama velika je i opasna predrasuda. S Rusijom uspješno i dugo surađuju sve zapadne zemlje, pa sve sumnje, ideološke ili ekonomske naravi, imaju interesnu podlogu ili su naprosto samo predrasude. Korektna suradnja sa svim državama, posebno gospodarskim divovima poput Rusije, velika je prilika za Hrvatsku. Na našoj je Vladi i na gospodarstvenicima da dobro pregovaraju i da ostvare za Hrvatsku najpovoljnije sporazume. Inače, zaista je odnos prema investicijama u Hrvatskoj zabrinjavajući. Čim se pojavi neki investitor, domaći ili strani, zbor kritičara odmah obznani strašnu činjenicu: investitori žele zaraditi! Pa naravno, zašto bi inače investirali!? Bitno je da pri tome uredno i pristojno plaćaju radnike, da plaćaju porez i da poštuju zakone, posebno one ekološke naravi. Krajnje je vrijeme da javnost, mediji, pa i dio politike shvati da bez investicija neće biti izlaska iz krize, novih radnih mjesta, bolje kvalitete života…

Zašto vjerujete da će Slovenija ipak ratificirati Ugovor o ulasku Hrvatske u EU?

- Mislim da je i nama u Hrvatskoj i prijateljima u Sloveniji jasno da bi odlaganje našeg ulaska u EU bilo poraz i za Hrvatsku i za Sloveniju. Odnosi dviju država nisu izraz trenutnog utjecaja ili pravnih mogućnosti s obzirom na status Hrvatske i Slovenije u EU. On se gradi i održava desetljećima i generacijama. Pokvariti ga bilo bi zaista neodgovorno. Zato sam siguran da će vlade obiju država učiniti sve da se nađe rješenje koje je prihvatljivo za obje države.

Pozitivna promjena

Očekujete li da će se nakon 1. srpnja i ulaska Hrvatske u EU promijeniti političko i ekonomsko ozračje u državi, da ćemo postati samopouzdaniji, pa i optimističniji?

- Možda je upravo ta psihološka razina, optimizam i samopouzdanje, jedina pozitivna promjena koja će se dogoditi prvog dana našeg članstva u EU. To je velika prilika politike, ali i ostalih društvenih struktura, gospodarstvenika, medija, kulturnih djelatnika, akademske zajednice, sportaša, da učine ono što nam sada iznimno treba, da ojačamo povjerenje u vlastite snage i da smo sposobni uspješno krojiti svoju budućnost. O samopouzdanju i optimizmu, međutim, uvelike ovisi hoćemo li uspješno iskoristiti sve mogućnosti, posebno fiskalne i gospodarske, koje nam donosi EU.

Jeste li zabrinuti zbog novog rušenja kreditnog rejtinga?

- Možda se može reći da je to bilo očekivano. Ali, sigurno je, brine i mene i svakoga tko odgovorno razmišlja o stanju i perspektivi Hrvatske. Taj je rejting podsjetnik na neostvarene reforme, premalo investicija, izgubljena radna mjesta i visoku nezaposlenost. Podsjetnik je na bijedu koja je ušla u mnoge domove naših ljudi.

Nije li neugodno ući u EU s kreditnim rejtingom smeće?

- Neugoda, prije svega, mora postojati prema građanima. EU je zajednica u kojoj ima država i s lošijim rejtingom i većim problemima od naših. Ali, to nam nije utjeha. Umjesto utjehe, EU prepoznajmo kao priliku, nadu da možemo preokrenuti sadašnje stanje.

Mnogi predviđaju da će 2013. u ekonomskom pogledu biti najteža godina za građane?

- Možda, dosta pokazatelja ukazuje na to, iako ima i optimističnijih viđenja. U svakom slučaju, očekujem da 2014. i sljedeće godine budu sve bolje od ove.

Može li dio nezadovoljnih građana, kojih je sve više, ugroziti stabilnost sustava? Nisu li prosvjedi u Vukovaru najava žešćeg protivljenja Vladinoj politici?

- Nisu građani ti koji ugrožavaju sustav. Mogu ga ugroziti loše politike koje uključuju nepravdu, pa time i nezadovoljstvo građana. Prosvjedi su legitiman dio demokratskih procesa i važno je da u tim okvirima i ostanu. Mislim da su vukovarski prosvjedi vrlo specifični. Imao sam priliku razgovarati s nekima od organizatora kad su mi predavali podnesak koji su uputili Ustavnom sudu. Ne znam kako diše ostatak ljudi iz organizacije, ali s ovim sam čelništvom razgovarao vrlo otvoreno, nastojeći im ukazati zbog čega je važno da poštujemo Ustavni zakon. Neki od njih su zaista heroji Domovinskog rata. Podsjetio sam ih da su rame uz rame s njima brojni Srbi branili Hrvatsku, podsjetio sam ih na demokratske standarde i standarde ljudskih prava za koje su se i oni borili. I oni su meni iznosili svoje argumente. Imam povjerenje da ti ljudi neće učiniti ništa što bi štetilo Hrvatskoj. Uvijek podsjećam da treba razgovarati, posebno o stvarima o kojima imamo različito mišljenje.

Nezadovoljstvo

Po nekim elementima atmosfera u društvu podsjeća na zbivanja 2001. i 2002., kada se također izvaninstitucionalnim metodama pokušalo rušiti legalno izabranu vlast?

- Moguće je, ponavljam, iskazivanje nezadovoljstva socijalnim prilikama ili politikom, što je legalno i legitimno. Dakako, uz poštivanje zakona i demokratskih standarda. Prosvjedi koji su organizirani do sada nisu išli na izvaninstitucionalno rušenje vlasti. Mislim da je demokratska svijest u Hrvatskoj iznimno jaka i da eventualni prosvjedi, bez obzira na povod, neće izlaziti iz ustavnih i zakonskih okvira. Naravno, uvijek je bolje da se problemi rješavaju u institucijama, ne na ulici. Zato očekujem da u ovim kriznim vremenima svi nositelji vlasti, i na državnoj i na lokalnoj razini, komuniciraju s građanima i rješavaju probleme. Urednim funkcioniranjem državne uprave i lokalne samouprave, te ažurnošću pravosuđa, mnoga bi nezadovoljstva otpala.

Kako osobno procjenjujete ekonomske, socijalne i političke prilike u društvu?

- Neću reći ništa novo ako kažem da stanje nije dobro. Podaci o stanju gospodarstva, siromaštvo i politički prijepori koji se vraćaju na temeljna pitanja demokratskog ustroja pokazuju stanje krize. Ali, nisam pesimist. Vidim da su se intenzivirale aktivnosti Vlade na gospodarskom planu, susrećem gospodarstvenike koji su i u ovoj krizi uspješni, javljaju se nove inicijative i novi ljudi u politici. Sa zanimanjem očekujem lokalne izbore. Zasigurno, i oni će biti lakmus političkih kretanja.

Ima dosta spekulacija oko vaše potpore Nacionalnom formu, mnogi to doživljavaju kao pokušaj da se pronađe neki treći politički put ili kao način svojevrsnog iskazivanja nepovjerenja prema aktualnoj vlasti?

- Da, izrazito podupirem Nacionalni forum. On čini nešto što nam jako nedostaje: otvara rasprave najširem krugu ljudi. Rekao bih da obnavlja zamrlu kulturu dijaloga, pokušava otkloniti učmalost duha koja je u dobroj mjeri prisutna na političkoj i općedruštvenoj sceni. Ali, Forum sigurno nije stranka, pa ni treći politički put. Pa, jeste li vidjeli koliko su različiti ljudi koji dolaze na Forum!? Od izrazite desnice do ljevičara! Možete li takav skup zamisliti kao sjednicu neke političke stranke? Naravno da ne. Upravo u tome i jest kvaliteta Foruma. Otvara raspravu različitih mislećih ljudi. I naravno da je takav skup kritičan prema svemu, pa i prema vlasti. Ali, ako se i kada se dogodi njegova transformacija u političku stranku, sukladno ustavnim obavezama, neću više sudjelovati u njegovu radu.

Dva konsenzusa

Sve se više govori o potrebi šireg političkog konsenzusa o reformama. Smatra se, naime, da je teške i bolne promjene nemoguće provesti bez dogovora glavnih političkih stranaka u državi. Budući da je to teško očekivati, pojavljuju se ideje o formiranju tehničke vlade koja bi provela reforme? Koliko su te opcije realne?

- Konsenzus o važnim pitanjima je jedno, tehnička vlada drugo. Do sada smo imali dva velika konsenzusa, onaj o neovisnosti i obrani domovine, te onaj o članstvu u EU. Gospodarska tematika teže dolazi na stol za kojim se sklapa konsenzus. Na gospodarskim temama temelje se stranački programi, oponira suparnicima. Zato, bez iznimne potrebe, vodeće će stranke teško oko toga tražiti konsenzus. Isto je i s tehničkom vladom. Ona ovisi o parlamentarnoj situaciji i suglasju vodećih stranaka. Zato tehničku vladu sada smatram nerealnom opcijom.

U javnosti se dosta spekulira o problemima u odnosima između vas i Vlade Zorana Milanovića?

- Izgleda da je dijelu medijske scene posebna strast ‘otkrivanje’ sukoba premijera i predsjednika. To iskustvo imam još od Vlade gđe Kosor. Da, ima slučajeva u kojima sam o određenim pitanjima mislio različito od Vlade ili nekih ministara. Ali, zar to nije normalno!? Štoviše, smatram svojom dužnošću ukazati na ono što u politici smatram pogrešnim. Kakvi bismo bili političari i ljudi kad bismo o svemu mislili jednako? Ali, Vladu i premijera podržavam, posebno u reformama i želim im puno uspjeha. Uvijek sam isticao, uspjeh Vlade je i moj uspjeh!

Ekonomski problemi produbili su i zaoštrili ideološke podjele u društvu, pa su u prvi plan izbili problemi s plakatom u kazalištu Gavella, ćirilicom, zdravstvenim i spolnim odgojem?

- Kao prvo, nikako ne treba podcijeniti autonomni potencijal tih tema. Činjenica je da te teme zanimaju ‘obične’ ljude, političare, institucije. Te su teme vezane uz prava i slobode građana. Vidjeli smo, i mediji su potrošili iznimno puno svoga prostora na njih. Točno je, važnije je gospodarstvo, važnije su reforme, važniji je naš ulazak u EU. Ali, očito, fokus javnosti ne može biti stalno na tim najvažnijim temama. Isto tako, točno je i da svjetonazorske teme, iznimno nabijene emocijama, mogu poslužiti politikama da ostvare svoje interese. Po tome naše društvo nije bitno drukčije od ostalih. Osobno, protivim se svakoj zabrani umjetničkih djela i slobodi govora, makar bilo riječi o neukusu ili glupostima. Uvođenje zdravstvenog odgoja podržavam, uz napomenu da je trebalo više razgovarati i objašnjavati, bolje pripremiti. O ćirilici sam, iako su neki iskrivljavali moje izjave, u više izjava bio vrlo jasan: Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina mora se poštovati.

Puno se raspravlja o tomu može li Crkva javno iznositi svoja politička i ideološka stajališta. Nije li demokratsko pravo svakoga, pa i Crkve, da se javno zalaže i iznosi svoja stajališta o bitnim društvenim i političkim pitanjima?

- Apsolutno, Crkva ima pravo na političke i druge stavove. Naravno, kad uđe u političku arenu, u javne rasprave, mora biti spremna, ne samo davati, nego i primati kritike. Kao i svi ostali. Sama mora procijeniti rizik miješanja vjere i politike u odnosu na podršku vjernika.