Ekskluzivni serijal: Objavljujemo liste za 250.000 zaposlenih u javnom i državnom sektoru, ovako su im rasle plaće

Prosječna bruto plaća u javnom sektoru od 2019. do danas nominalno je narasla 78 posto, a realno, ako u obzir uzmemo kumulativnu stopu inflacije koja je u tom razdoblju iznosila 31 posto, rasla je 47 posto.

Kad je riječ o privatnom sektoru, nominalna plaća u istom je razdoblju narasla 48 posto, a realno 17 posto.

Prema izračunu znanstvenika Daniela Nestića s Ekonomskog instituta Zagreb, prosječna bruto plaća u javnom sektoru, što obuhvaća i državnu administraciju i javne službe poput zdravstva i školstva, iznosila je 1308 eura, dok je u poslovnom sektoru ona bila na razini od 1102 eura, odnosno bila je veća za oko 19 posto. Taj omjer zadržao se svih ovih godina i plaće u javnom sektoru uvijek su bile dvadesetak posto veće od privatnog, budući da se u javnim službama više zapošljavaju ljudi s visokom stručnom spremom.

No, ogroman poremećaj na tržištu rada dogodio se kada je Vlada u ožujku prošle godine, u osvit parlamentarnih izbora, odlučila enormno povećati plaće za 250.000 javnih i državnih službenika, i to u prosjeku za 32 posto, što je proračun koštalo dodatnih 1,6 milijardi eura.

Treba napomenuti i da su plaće državnih dužnosnika narasle za golemih više od 70 posto.

Privatni sektor to, jednostavno, nije mogao pratiti pa je odjednom nastao ogroman gap između prosječnih plaća u javnom i privatnom sektoru koji sada iznosi čak 42 posto.

Prosvjed liječnika, arhivska fotografija

Vanesa Pandzic/Cropix

Drugi u EU po plaćama

Tako prosječna plaća u javnom sektoru sada iznosi 2325 eura bruto, dok je u privatnom sektoru u lipnju prošle godine bila na razini od 1632 eura. Dakle, prosječna bruto plaća u javnom je sektoru veća za 693 eura od one u realnom sektoru, a ako uzmemo u obzir da će se i u ovoj godini osnovica plaće u javnom i državnom sektoru dizati dvaput po tri posto, ta bi se razlika mogla i dodatno produbiti.

Hrvatska je sada, prema podacima Hrvatske udruge poslodavaca, druga u Europskoj uniji po trošku za masu plaća u javnom sektoru u odnosu na BDP.

Zato smo analizirali koliko su doista rasle plaće u državnom i javnom sektoru od 2020. do danas i koliko će porast osnovice za ukupno šest posto u ovoj godini utjecati na primanja državnih i javnih službenika. U ekskluzivnom serijalu tekstova prvi put na jednom mjestu objavljivat ćemo detaljne tablice po resorima i analizirati sve plaće, od dužnosničkih do službeničkih. Podatke smo dobili iz Centralnog obračuna plaća, tako da oni predstavljaju najtočnije moguće iznose prosječnih bruto i neto plaća.

U prvom od sedam tekstova, koji izlazi u ponedjeljak, bavili smo se plaćama nastavnog osoblja u srednjim i osnovnim školama. Oko 70.000 zaposlenih u školama prošle je godine Vladinom odlukom dobilo značajne povišice. Njihove su plaće u prosjeku rasle za nešto manje od 500 eura. Samo u jednoj godini. Analizirali smo kome je u školama plaća postotno najviše rasla u posljednjih pet godina, a tko je dobio najveću povišicu u eurima. Izračunali smo i koliko će nastavnicima i učiteljima iznositi prosječna plaća na kraju godine, kada će imati veću osnovicu za šest posto. Rezultati će vas iznenaditi jer nekim je nastavnicima plaća u pet godina rasla za više od 1000 eura. Ipak, sindikalisti i dalje nisu zadovoljni i prijete štrajkom, a jedan od njih podrugljivo govori o nezapamćenim povišicama još od stoljeća sedmog.

Prosvjed liječnika nezadovoljnih stanjem u hrvatskom zdravstvu pod nazivom SOS za zdravstvo, arhivska fotografija

Vanesa Pandzic/Cropix

Plaća pomoćnika pročelnika

U drugom tekstu u okviru ovog serijala analizirali smo plaće profesora i predavača na visokim učilištima. Njima je u petogodišnjem razdoblju plaća u prosjeku rasla za više od 800 eura. Riječ je o više od 18.000 zaposlenih, visokostručnih osoba, koje i dalje nisu zadovoljne svojim statusom. Ali jedna skupina zaposlenika će na kraju godine imati plaću veću od 3200 eura, dok su drugi ostali zaboravljeni.

Zdravstvom smo se bavili u trećem članku. Analizirali smo može li značajna povišica za 72.000 zaposlenih u hrvatskim bolnicama i liječničkim ordinacijama spriječiti odljev medicinskog kadra. Izračunali smo i da je jednoj skupini zaposlenika plaća od 2020. do danas narasla čak za 2500 eura. Iznenadio nas je i podatak da će za jedno zanimanje plaća u ovoj godini biti veća čak za 150 posto, a medicinske sestre, deficitarni kadar u bolnicama, do kraja ove godine imat će dva puta veću plaću nego što su je imale 2020.

A što je tek otkrila detaljna analiza dužnosničkih plaća? Prvi put na jednom mjestu, u četvrtom tekstu serijala, objavljujemo prosječne neto i bruto plaće oko 270 državnih dužnosnika. Njima su plaće u samo jednom mjesecu narasle više od 70 posto, pa su neki dobili povišice i do 2000 eura. Budući da podaci iz novih imovinskih kartica još nisu dostupni, ovo će biti ekskluzivan uvid u novčanike naših političara i ostalih dužnosnika. Iz Centralnog obračuna plaća dobili smo sve podatke i došli do zanimljivih analiza. Iako bismo na prvu pomislili da su plaće najviše rasle premijeru, predsjedniku Republike i Sabora, najveći porast od čak 90 posto vidljiv je na plaći - jednog pomoćnika pročelnika koji sada prima 4000 eura.

Prosvjed prosvjetara iz Sindikata znanosti, Sindikata Preporod i Nezavisnih sindikata zaposlenih u srednjim školama, arhivska fotografija

Damjan Tadic/Cropix

Vojska i policija

Napravili smo i detaljnu analizu plaća u pravosudnim tijelima, gdje je zaposleno gotovo 10.000 ljudi. Službenici na sudovima mjesecima su štrajkali dok nisu dobili povišice. I suci su bili nezadovoljni svojim primanjima, pa su stupili u bijeli štrajk u kojem su se izborili za veća prava. Zato smo sada sastavili tablice sa svim plaćama u pravosuđu i napravili usporedbe kako su se kretale u razdoblju od 2020. do danas, ali i izračunali koliko će iznositi u ovoj godini nakon povišice koja je dogovorena sa sindikatima. Jednoj kategoriji pravosudnih službenika tako je plaća rasla čak 110 posto, a dobro su prošli i pravosudni policajci. Sucima i državnim odvjetnicima taj postotni rast je značajno manji, zato traže da se izjednače s državnim dužnosnicima.

I dok u pravosuđe građani baš i nemaju povjerenja, redovito se u anketama izjašnjavaju da najviše vjeruju vojsci i policiji. Više od 40.000 policajaca i vojnika brine za našu sigurnost. Jesu li dovoljno plaćeni za svoj posao? Analizirali smo u šestom članku o plaćama zaposlenika MUP-a i MORH-a. Njihove prosječne plaće rasle su sa značajnijim povećanjima koeficijenata prošle godine, pa će tako jedna skupina zaposlenika u MUP-u u ovoj godini imati plaću veću čak 100 posto u odnosu na 2020. Plaće su rasle i vojnom osoblju. Generalima, jasno, najviše, a ovisno o činu jednoj skupini najviše rangiranih časnika u vojsci do kraja ove godine plaća će biti veća i za 1200 eura.

Zaposlenici ministarstava

I, na kraju, bavili smo se i državnim službenicima. U završnici serijala analizirali smo plaće 60.000 zaposlenika ministarstava i drugih državnih tijela. Od 2020. do danas jednoj je skupini zaposlenih u državnoj upravi plaća narasla za čak 1500 eura dok su drugi dobili povišicu od oko 600 eura. Analizirali smo tko je u postotku dobio najveću povišicu, a tko će na kraju godine s povećanjem osnovice za još šest posto biti najviše na dobitku.

Prvi dio serijala o plaćama u školstvu objavljujemo u ponedjeljak u novini i na portalu Jutarnjeg lista.