Hrvatski sabor očekivano je odbio SDP-ovu inicijativu za opoziv Vlade Andreja Plenkovića zbog slučaja ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici. Za opoziv je glasalo 55 zastupnika, 79 ih je bilo protiv, dok su Ivica Baksa i Branko Kolarić bili suzdržani. Za rušenje Vlade bilo je potrebno najmanje 76 glasova.
Branko Kolarić, bivši SDP-ovac, a sada nezavisni saborski zastupnik, koji je bio suzdržan kod glasanja o nepovjerenju premijeru Andreju Plenkoviću, tvrdi za Jutarnji list da nema namjeru biti dio vladajuće većine i otkriva glavni razlog zašto je bio suzdržan kod glasanja.
- Prvo, mene nitko nije ni kontaktirao ni tražio da im se priključim, ali to je manje važno. Važan je razlog to što ja kao osoba ne mogu podržati opciju koja za premijera nudi Hajdaša Dončića.Ja sam izašao iz SDP-a, ne mislim da je on dobar izbor i onda ja to ne mogu podržavati. Ako imamo parlamentarne izbore i on je kandidat oporbe, to je meni neprihvatljivo. Ja sam izbliza gledao kako on radi i jednostavno kao čovjek ne mogu to podržati. On je po meni uteg za opoziciju – poručuje Kolarić.
Tvrdi i da nema nikakve dogovore ni s vladajućima ni s oporbom oko glasanja u Saboru i kako će glasati za one prijedloge za koje smatra da su dobri.
- Ja hoću izgurati projekt bolnice u Blatu i kad sam ulazio u Sabor u predizbornom programu smo to imali. To je bio moj osobni doprinos da se tamo napravi opća bolnica. To je važno i na tome ću raditi. Što se tiče zakona, da, danas sam kod jedne točke bio suzdržan, ali sam na prošlom glasanju bio protiv nekih prijedloga zakona oko kojih su iz SDP-a bili suzdržani. Tako da ja tu nemam nikakvih dogovora – tvrdi Kolarić.
Glasanju je prethodila burna rasprava u kojoj je oporba odgovornost za slučaj Gospić vezala izravno uz premijera i funkcioniranje državnih institucija, dok su vladajući tvrdili da oporba tragediju i strah građana koristi za politički obračun.
Nikola Grmoja iz Mosta poručio je da Vlada opstaje zahvaljujući "golim interesima" vladajuće većine te je ustvrdio da je politički već pala kada je dopustila da institucije zakažu u slučaju otpada u Lici. HDZ-ova Majda Burić uzvratila mu je optužbama da su mostovci "politički ekstremisti i nasilnici".
Sandra Benčić iz Možemo! ustvrdila je da je odgovornost premijera nepobitna. Naglasila je da su institucije još od 2022. imale informacije o događajima u Gospiću, dok građani nisu bili upozoreni. Oporba je pritom tvrdila da slučaj Gospić nije izoliran, nego pokazuje slabosti cijelog sustava gospodarenja otpadom.
Predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić rekao je da razlozi za opoziv nadilaze slučaj Gospić te da je glavni problem "rasap nadzora, odgovornosti, društva". Vladu je optužio da nije iskoristila ovlasti koje je već imala kako bi intervenirala, osigurala sanaciju i naplatila troškove odgovornima.
"Imali ste ovlast i novac, ali ste zakopali političku odgovornost", poručio je.
HDZ je odbacio optužbe. Njegovi zastupnici ponavljali su da u Lici nije utvrđeno zagađenje zraka, vode ni tla, a raspravu su preusmjeravali i na zagrebačko odlagalište Jakuševec. Josip Borić je nakon glasanja poručio da Plenković ostaje premijer te da će Vlada riješiti problem otpada u Gospiću, Poznanovcu, Pazinu, Benkovcu i na drugim lokacijama.
Posebno se tijekom rasprave prozivalo zastupnike Domovinskog pokreta. Oporba ih je podsjetila da je DP prije ulaska u vladajuću koaliciju tražio Plenkovićev opoziv i kazneno ga prijavljivao. DP-ov Ivica Kukavica uzvratio je da je njegova stranka napravila ono što je obećala biračima i da je sudjelovala u formiranju Vlade desnog centra.
Bio je to 44. oporbeni pokušaj rušenja Vlade ili propitivanja njezina rada tijekom deset godina Plenkovićeva premijerskog mandata.
Sabor je istoga dana izabrao i novog glavnog ravnatelja HRT-a. Dražen Miočić, dugogodišnji novinar i urednik javne televizije, dobio je potporu 78 zastupnika, 11 ih je bilo protiv, a petero suzdržano, dok većina oporbe nije sudjelovala u glasanju. Miočić, koji je na HRT-u od 1994. godine, na čelu javne televizije zamijenit će Roberta Šveba, a mandat mu traje pet godina.
Za novog potpredsjednika Sabora izabran je Armin Hodžić, zastupnik bošnjačke, albanske, slovenske, crnogorske i makedonske nacionalne manjine. Za njegovo imenovanje glasalo je 125 od 131 zastupnika, petero ih je bilo protiv, a Josip Dabro iz DP-a suzdržan. Hodžić je time postao najmlađi potpredsjednik u povijesti hrvatskog parlamentarizma i prvi na toj dužnosti iz redova bošnjačke nacionalne manjine.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....