‘Đurđević neće dopustiti da joj Peđa, Zoran ili Andrej sole pamet i utječu na to kako će odlučivati‘

Zastupnici u Hrvatskom saboru raspravljaju o prijedlogu predsjednika Republike Zorana Milanovića da se Zlata Đurđević imenuje za predsjednicu Vrhovnog suda. Očekuje se da će rasprava potrajati cijeli dan.

Predsjednik Zoran Milanović, koji je Đurđević predložio kao kandidatkinju, neće doći na raspravu u Hrvatski sabor jer je, kako su poručili iz njeova Ureda, svoju ustavnu ovlast ispunio predlaganjem Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda.

Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista kazao je da će oni glasati protiv izbora Zlate Đurđević.

- Smatramo da ona ne može doći na tu funkciju - kazao je.

Zekanović je kazao da im ne odgovara kadroviranje Zorana Milanovića.

- U politiku sam ušao zbog bitke protiv zeleno-lijevih, protiv Zorana Milanovića i njemu sličnih - kazao je.

Dodao je i da je Đurđević bez natječaja pokušala doći do pozicije predsjednice Vrhovnog suda.

Đurđević je eksponent neoliberalne, zeleno-lijeve politike, politike Zorana Milanovića, Peđe Grbina, gospođe Benčić, Tomaševića i sličnih, stoga nama nije bila prihvatljiva, niti će biti prihvatljiva - kazao je Zekanović.

Stjepo Bartulica iz Domovinskog pokreta kazao je da su predsjednik i premijer komentirali na svoj način temu Zlate Đurđević.

- Čuli smo s jedne strane da je pravosuđe HDZ-ovo, s druge strane imali smo reakciju premijera koji se pozivao na neovisnost pravosuđa, oprao je ruke od svega, to je izraz nemoći da ne može ništa učiniti - kazao je.

- Šteta što predsjednik nije došao da kaže nešto o Zlati Đurđević. Rekao je da bi htio u lice vidjeti pojedine zastupnike i da čuje zašto su protiv njezine kandidature - kazao je Bartulica.

SDP-ov Peđa Grbin je kazao da se u dosadašnjoj raspravi najmanje govorili o stanju u pravosuđu i kandidatkinji za predsjednicu Vrhovnog suda te da su govorili o marksizmu i prošlosti.

Kazao je i da o stanju u hrvatskom pravosuđu najbolje govori izvješće o konkurentnosti Hrvatske za 2021. u godišnjaku svjetske konkurentnosti. Kazao je i da je prva stvar koja je navedena za poboljšanje konkurentnosti - reforma pravosuđa. Grbin je kazao da se u mandatu Vlade nije napravilo ništa da se pravosuđe poboljša.

- Izbor čelnog čovjeka Vrhovnog suda ne može promijeniti stanje u hrvatskom pravosuđu, ali ga može početi mijenjati - kazao je.

Grbin je rekao i da je Đurđević profesionalna te da se radi o stručnoj i samostalnoj osobi.

- Ona je svoja i ne prihvaća da joj bilo Peđa, Zoran ili Andrej sole pamet i utječu na to kako će odlučivati - kazao je Grbin te dodao da želi takvu osobu na čelu Vrhovnog suda.

Pozvao je vladajuću većinu da ga iznenadi i pokaže da je spremna razmišljati izvan kutije.

Nikola Grmoja iz Mosta kazao je da ne voli kada se o kompleksnim temama zauzimaju čvrsta stajališta od ljudi koji nisu pročitali program kandidata.

- Zlata Đurđević je HDZ-ov kandidat, bila je za određene funkcije. Sporno je i drago mi je da je predsjednik SDP-a ublažio stavove jer se stvorila fama da će se izborom Zlate Đurđević slomiti korupcija u pravosuđu, a to ne odgovara istini - kazao je.

Grmoja je kazao da nije dobro da predsjednik predlaže Saboru kandidata bez da je s bilo kim razgovarao.

Dodao je i da, kada se HDZ i SDP dogovore oko kandidata, ga on sigurno neće podržati. Grmoja je kazao i da je Đurđević bila protiv lex Perković, kao što neki tvrde da je bila za lex Perković.

- Dala je mišljenje o samom izručenju. Isto mišljenje je dao Derenčinović koji je HDZ-ov kadar. Sporno mi je što Đurđević nije javno deklarilala da je mišljenje koje je dala bilo naručeno od Nobila i da je radila, bila možda plaćena od strane obrane Perkovića - kazao je Grmoja.

Anka Mrak Taritaš iz Kluba zastupnika Centra i GLAS-a kazala je da ovo nije pitanje predsjednika i premijera koje zabavlja ili nervira javnost, već temeljno pitanje funkcioniranja institucija.

- Ako Ustav, zakoni, parlament, sudovi i druge institucije padaju na koljena pred pojedinačnim, osobnim ili stranačkim interesom, svi zajedno imamo problem - kazala je Mrak Taritaš.

Kazala je kako je Đurđević osoba uzorne, stručne i znanstvene karijere te da je nezavisne od politike. Mrak Taritaš je kazala da neovisnost Zlate Đurđević plaši HDZ i premijera.

Dalija Orešković iz Kluba zastupnika Centra i GLAS-a kazala je da je Sabor taj koji kroj dizajn institucija koji bi trebali raditi kontrolu unutar sudbene vlasti te da je taj kroj loš.

- Mogu se složiti da jedna osoba, predsjednica ili predsjednik Vrhovnog suda, ne može reformirati hrvatsko pravosuđe, to je naš zadatak - kazala je.

Marin Lerotić iz Kluba zastupnika IDS-a kazao je da saga o izboru predsjednika, predsjednice Vrhovnog suda traje 150 dana te da neće završiti ni sutra.

- Problem je pravosuđe u cjelini, zakoni koji su paušalni i puni rupa - kazao je.

- Pojedini pravnici smatraju da predsjednik Milanović nije vezan uz procedure DSV-a, neki kažu da je. Nije jasno definirano da se kandidat mora predložiti od onog dijela da se javi na natječaj, neki kažu da mora. Ustavna odredba kaže da predsjednika Vrhovnog suda biramo na prijedlog predsjednika. To je prikaz stanja u pravosuđu i zakona koji su prepuni kontradikcija - kazao je.

Kazao je da će sudbena stabilnost sutra biti u krizi.

- Pokušat ćemo biti odgovorni, podržat ćemo prijedlog Zlate Đurđević za predsjednicu Vrhovnog suda, u nadi, ali i naivno, da će sutra svi Saborski zastupnici biti odgovorni i da se nećemo dovesti pred vrata pravosudne krize - kazao je.

Sandra Benčić iz Zeleno-lijevog bloka, kazala je da izbor predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda je proces koji bi trebao osigurati demokratski legitimitet osobe koja je na čelu pravosudne vlasti.

- To je pitanje o kojem se malo govorilo u javnosti, sve do pojave upravo ove kandidatkinje koja je naglasila i kontinuirano naglašavala važnost demokratskog legitimiteta pravosudne vlasti - kazala je.

Kazala je da u ovoj proceduri nije bitno dobiti političke bodove, već napraviti pravu stvar i izabrati osobu prema javnom interesu i interesu građana da se krene prema jačanju povjerenja u pravosuđu.

- Isticano je da predsjednik Vrhovnog suda neće biti veliki reformator pravosuđa i istina, ali izbor Đurđević koja je pokazala nevjerojatnu širinu znanja, čvrstoću karaktera, je izuzetan signal svima u pravosudnoj vlasti koji bi mogao pokrenuti lavinu promjena unutar pravosuđa - kazala je.

Nakon njenog izlaganja javio se Željko Sačić iz Suverenista i tražio povredu poslovnika te kazao da je Benčić Suvereniste i Domovinski pokreta proglasila privjescima HDZ-a.

- Sram vas bilo - kazao je Sačić.

Zatim se javio HDZ-ov Branko Bačić i kazao da je Benčić omalovažavala zastupnike HDZ-a.

- Niti jedan zastupnik HDZ-a nije rekao da neće podržati Đurđević jer je kandidat predsjednika republike, nego zato jer je sudjelovala u protuzakonitom postupku - kazao je.

Za povredu poslovnika javio se i Zekanović.

- Benčić ima problem sa Suverenistima jer imamo jasne politike svjetonazor. Više joj odgovara nejasna politika klubova poput kolega iz Mosta koji se neće izjasniti jesu li crni ili bijeli - kazao je Zekanović.

HDZ-ov Dražen Bošnjaković kazao je da ozračje nije obećavajuće.

- S jedne strane vode se rasprave o pravosuđu potaknute svim onim što smo vidjeli na sudu u Osijeku i to pruža ružnu sliku pravosuđa. S druge strane po prvi put imamo proceduru izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda na temelju javnog poziva. Mnogi su bili nezadovoljni s takvim rješenjem, rekli su da bi trebalo naći transparentnije rješenje i jedina promjena koju smo napravili u izmjenama Zakona je uvođenje javnog poziva - kazao je Bošnjaković.

Kazao je da se zbog tog digla buka i da to umanjuje ovlasti predsjednika te da je Ustavni sud rekao da nema neustavnosti.

- Imali smo dva javna poziva. Predsjednik je rekao da ne podržava nikoga i predložio je kandidatkinju koja se nije javila na javni poziv. Nema tu nezakonitosti, ne sporimo to, javiti se na javni poziv treba onaj tko ima ambicije i reflektira na tu poziciju. Ovo smo i na Odboru za ustav rekli da takav prijedlog, predložiti nekoga tko nije sudjelovao u javnom pozivu je nezakonito i da takav kandidat ne može doći pred Hrvatski sabor - kazao je.