Višemjesečni izostanak oborina, visoke ljetne temperature i toplinski valovi nose velike posljedice za poljoprivredu, ali i cjelokupno gospodarstvo, piše HRT.
O uzrocima, stanju i prilagodbi ovakvim ekstremnim vremenskim uvjetima govorio je profesor na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, Ivica Kisić.
- Stanje nije dobro. Jučer sam čitao tekst jednog vrlo cijenjenog kolege iz Austrije, klimatologa profesora Jagara, i on kaže da se moramo pripremiti jer ovo će biti najhladnija godina u 300 godina. Dakle, bit će i gore. Isto tako, moramo reći da su najviše temperature u Republici Hrvatskoj izmjerene 1981. godine, 4. ili 5. kolovoza; bile su 42,8 stupnja Celzija u Pločama. Prema tomu, mi smo već imali ovakvih maksimuma, nije to novost, ali problem ove 2026. godine je duljina tih toplinskih valova. To je znalo biti dan-dva, pa je poslije toga već malo pala kiša, malo su pale temperature. Mi sada jednostavno već čitav srpanj, pa i velik dio kolovoza, imamo te temperature koje prelaze 30, 35 stupnjeva Celzija, ovisno o tome u kojem smo dijelu Republike Hrvatske, upozorava Kisić.
Pred nama je nastavak razdoblja vremenskih ekstrema:
- Možda će naredne dvije godine biti kišne, ali trend je strahovit: povećanje temperatura. Ono što je zanimljivo, oborine se toliko ne mijenjaju. Ja vrlo često ponavljam jednu situaciju iz Zadra, to je bilo 2017. godine. Imali smo šesti mjesec bez kiše, sedmi mjesec bez kiše, osmi mjesec bez kiše... 11. i 12. rujna 2017. palo je negdje 200–250 milimetara kiše. Šesti, sedmi i osmi mjesec cijela Dalmacija je gorjela. 11. i 12. rujna palo je preko 200 milimetara, ukupno u rujnu 2017. 450 milimetara. Ako uzmete prosjek, to je bila fantastična godina u Zadru po oborinama, ali problem je to što sve više idemo u te maksimume, idemo u točkaste maksimume, gdje ćemo imati sve veće i veće lokalne probleme s izrazitom količinom oborina, pogotovo u agronomiji i svim drugim ekologijama. Nas ti maksimumi ne zanimaju. Nas zanima prosjek, ali prosjek nam je u zadnje vrijeme vrlo loš pokazatelj koji više ne možemo koristiti, ističe Kisić.
Najveći problem nam je zapravo nevidljiv: razina podzemnih voda se ekstremno smanjuje.
- Nama će se vrlo brzo dogoditi da većina biljaka jednostavno te podzemne vode više neće moći zahvatiti svojim korijenskim sustavom. To će značiti pojavu dezertifikacije, koju već imamo u Republici Hrvatskoj, znači opustinjavanje. Isto tako, kolege sa Šumarskog fakulteta kažu da su velike sastojine šume jasena jednostavno nestale zato što se spustila razina podzemnih voda. Prema tomu, ovo što sad imamo s Dunavom, što imamo sa Savom, što imamo s Dravom... Čak je možda najbolja situacija na Dravi jer ona ima suprotan smjer kretanja razine voda. Budućnost nije svijetla, ustvrdio je Kisić.
Suše kojima svjedočimo pogađaju cjelokupno gospodarstvo – smanjuje se proizvodnja, poremećena je plovidba, raste potrošnja energije...
- To nije nešto što se događa samo u Republici Hrvatskoj. U Europi je – što južnije, to tužnije. Imali smo požare u Španjolskoj, imali smo požare u Francuskoj, imali smo požare u Grčkoj. Nije to samo problem Republike Hrvatske. Cijeli jug Europe ugrožen je klimatskim promjenama. Ta se granica lomi oko nas, od Rijeke preko Slovenije, Hrvatske, Vojvodine, Bugarske, Rumunjske... Sjevernije je malo bolje. Na primjer, ove klimatske promjene Poljskoj strahovito dobro odgovaraju. Njima se vjerojatnost pojave mraza i svega ostaloga smanjuje. Njima dobro dođu ove klimatske promjene. Nažalost, nama koji smo jednim dijelom na jugu Europe, jednim dijelom u središnjoj Europi, to ne odgovara. I tu smo gdje smo, zaključio je Kisić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....